Kopački rit – poplavno područje Dunava i Drave

Kopački rit – poplavno područje Dunava i Drave

Kopački rit je nisko područje između Dunava i Drave , jedno je od najpoznatijih močvarnih područja u Europi. Prizori močvara i prirodnih kanala, krda jelena i divljih svinja, tisuće ptica tijekom migracije i gniježđenja poznati su u cijelome svijetu.

Rit označava povremeno plavljenu poplavnu nizinu, ovisno o vodostaju, a Dunav i Drava dvije su arterije Kopačkog rita. U proljeće se snijeg topi s Alpa i obje rijeke nabujaju obogaćene i proljetnim kišama. Vodni val do ravne Slavonije prije stigne kraćom Dravom, no te vode mnogo veći Dunav još može preuzeti u svoje korito. Dunavski val koji kasni zbog dužeg toka kod ušća nabujale Drave odjednom ostane bez prostora, a uz to ga zaustavlja Aljmaška planina. Sva suvišna voda koju korito Dunava ne može zadržati prelijeva se u nizak i plitak Kopački rit, odnosno najniži dio Baranje. Bolje rečeno, puni se velikim prirodnim kanalima dunavcima (rukavci). Najveći je Hulovski kanal dug 6 kilometara, a mjestimice širok i do 34 metra.

Poplava koja život znači

Voda puni do tada ionako vlažnu ravnicu prošaranu uskim i dubljim kanalima fokovima, širim i plićim kanalima žilama, plitkim starim rukavcima dubokim do dva metra te stalnim i jezerima. Jedan od najvećih unutarnjih kanala je Čonakut, koji povezuje dva velika jezera, Kopačko i Sakadaško, gdje je pristanište turističkih brodova. Nastaje golemo jezero iz kojega vire uzvišenja ili grede, odnosno ostaci nanosa Drave i Dunava te vršci trske i vrbe. I kad se rijeke povuku, voda se u ritu zadržava još tjednima, prosječno 100 dana u godini. Pomalo isparava, ali u depresijama ostaje plitka voda, ostaje močvara. Voda, odnosno dinamika plavljenja faktor je koji oblikuje krajolik i određuje životne uvjete na više od 100 km2,što to područje čini jednom od najvećih poplavnih nizina u Europi.

kopački rit, dunav,drava, poplava, poplavno područje, rit, močvara, baranja

Poplavama su se prilagodile biljke. Ovisno o količini vode i vremenu njezina zadržavanja, razvilo se čak 40-ak biljnih zajednica. Praktički, nalazimo staništa od otvorene vode do suše, ali još uvijek poplavne šume. Dominantna šumska zajednicu čini bijela vrba s močvarnom broćikom. Vodene biljke su prisutne posvuda.  Lopoč i lokvanj vladaju površinom dublje vode, a žuti cvjetovi plavuna, zeleni listići vodene leće, vodene mahovine i vodene paprati prevladavaju nešto plićim barama. Ispod površine vode gust je mrijesnjak, krocanj i druge podvodne (submerzne) biljke. Uz rub vode česte su bujne uske i dugačke stabljike šiljeva. I u vodi i na suhom nepregledni su trščaci s rogozom te šašici.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Ovdje je sunčano, no u poplavnim šumama ima i hladovine. U prvom redu tu su šikare vrbe rakite, no najznačajnija je šuma bijele vrbe. Siromašna je ostalim vrstama, upravo zbog ekstremno vlažnih uvjeta. Nešto suša, ali bogatija vrstama je miješana šuma bijele vrbe i topole. Prizemni sloj vrlo je gust i teško prohodan. Također bogat sloj prizemnog bilja nalazimo u šumama hrasta lužnjaka i graba oko dvorca Tikveš, izvan dodira poplavnih voda.

Močvarno bogatstvo životinja

Ovakvo veliko prirodno stanište prihvatile su mnoge životinje. Uvelike je očuvano i ne može se reći da ga uznemiravaju ljudi. Kopački rit najznačajnije je mrjestilište riba u cijelom dunavskom slijevu. I dok jeleni odlaze na povišene dijelove, u rit ulaze jaz, podust, bolen, uklija, deverika, šaran, som, smuđ… Šarani u žaru razmnožavanja znaju prirediti pravu prskavu predstavu u plićaku, gotovo nesvjesni svega drugog. Mnoge vrste ostaju i nakon poplave, a neke su ovdje stalni stanari, poput smuđa, soma, štuke, šarana, bodorke…

kopački rit, dunav,drava, poplava, poplavno područje, rit, močvara, baranja, šaran

U poplavnoj vodi i zaostalim šumskim lokvama počinju se leći komarci. Malo-pomalo i generacija za generacijom, oni postaju pravi vladari rita, ali i šire okolice. Neke vrste, poput poplavnog komarca, koji je najčešća vrsta u Osijeku, mogu preletjeti i 30 kilometara od poplavnih područja na kojima su se izlegli. Komarci su najaktivniji u zoru i sumrak te noću kada je veća vlaga a niža temperatura. No osim obada, ostali kukci nisu nesnosni. Močvare vrve beskralježnjacima, to je cijeli mikrokozmos. U slobodnoj vodi lebdi mikroskopski plankton, biljni ili životinjski. Njime se hrane veći organizmi, sitne životinjice koje teško vidimo golim okom. Hrane se jednako tako sitnim algama koje zovemo fitoplanktoni te ostacima biljaka i životinja, praživotinja, račića, veslonožaca i rašljitocalaca i drugih.

Mnoge životinje pužu ili su pričvršćene na bilju, poput slatkovodnih puževa. Dio su ove zajednice i oblići, pijavice te ljuskavci, račići od oko 1 mm s dvjema “ljuskama” poput školjkaša. Na dnu su slatkovodni školjkaši. Često uz podvodnu vegetaciju sve vrvi od drugih životinja – ličinki kukaca vretenaca, vodencvjetova, tulara, muljara… Ličinački stadij provode na dnu, a nakon više godina izlijeću kao odrasli kukci. U dubokome mulju žive organizmi koji se hrane detritusom, poput maločetinaša i ličinki trzalaca. Kukci poput obrubljenoga kozaka, stjenice pravi su grabežljivci. Po površini vode kližu obična skakalica, kopnice i još neke stjenice. Vrlo su zanimljivi vodeni pauci koji hodaju po vodi ili čak  “rone” .

Ovakvo mozaičko vodeno stanište kao da je stvoreno za gmazove i posebno za vodozemce. Česte su zmije bjelouška i ribarica te barska kornjača. Već iz daljine čuju se u proljeće silni zborovi žaba mukača, zelenih žaba, gatalinki. Mnogo manje su uočljivi vodenjaci, mali repati vodozemci.

Ptice Kopačkog rita

Sve to pažljivo nadgledaju ptice grabljivice, od kojih je najveća štekavac. Ovaj orao nezamjenjiv je po veličini i bijelom kratkom repu, masivna krila raspona do 2,5 m nose njegovih 4 – 5 kilograma. Ne bira previše hranu, lovi sve što može, a ni strvine mu nisu loše. Štekavac leti polako mašući krilima, no kad uoči plijen, obruši se na njega velikom brzinom. Jakim kandžama potom grabi i odnosi plijen. Čak dvadesetak parova štekavaca gnijezdi se na području parka. Gnijezdo je golema utvrda od grana i grančica na drvetu. Ženka u ožujku najčešće nese dva jaja i s mužjakom se brine o njima 38 dana dok se ne izlegu ptići. Nakon deset tjedana hranjenja mladunci polijeću iz gnijezda. S vremenom postaju neovisni i traže svoje teritorije. Seksualno zreli postaju poslije pet godina.

kopački rit, dunav,drava, poplava, poplavno područje, rit, močvara, baranja, kormoran,veliki vranac, kolonija, gnijezdo, ptice

Svakako su najuočljivije ptice močvarice. U parku se pojavljuje čak 285 vrsta, od kojih se njih oko 140 ondje i gnijezdi. Prizor od stotina ili čak tisuća ptica ostavlja bez daha i bez premca je ne samo u Hrvatskoj nego gotovo u cijeloj Europi. Najbrojnije su čaplje, patke, žličarke, veliki vranci, ćurlini, riječni galebovi. U proljeće i ljeti Kopački rit je veliko gnjezdilište. Guske se gnijezde među prvima i već u travnju vode guščiće po plitkoj vodi, ali uvijek u blizini vodene vegetacije kako bi ih pravodobno sakrile. Poslije s pačićima izlaze i patke, a sive čaplje i gakovi gnijezde se u zajednicama na visokim stablima vrbe ili jasena.

Skoro nema kutka u kojem različite vrste neće saviti gnijezdo, naročito u trsci, poput glasnih trstenjaka. Među zadnjima su ćubasti gnjurci i bjelobrade čigre, koje gnijezdo savijaju od vodenog bilja na površini plitke vode. Obje vrste su vješti ribolovci, no dok gnjurci zaranjaju s površine, čigre ophode s visina i kad uoče ribu, bacaju se na nju naglavačke poput bombe. Jesen je doba najveće gužve, kada ptice migriraju sa sjevera Europe na jug.Tada se sjati na stotine žličarki, pataka, ptica pjevica, ćurlina i ostalih ptica močvarica, a slično se događa na zimovanju, samo tada prevladavaju čaplje.

Rika jelena

Mnoge ljude još više zadivljuju jeleni, često cijela krda. Jeleni su uvijek imali istaknutu ulogu u Ritu, i zbog lova i zbog ponosa Baranje, a slike njihove rike među najpoznatijima je za to područje. Kopački rit nudi jelenima izvrsna hranilišta i rikališta, a najvažnije je što u njemu nema lovaca. To jelenima omogućuje dobru prirodnu selekciju i genetičku strukturu. Jeleni su prilagođeni redovitim dunavskim poplavama i dobro plivaju, ali od vrlo visoke vode bježe na povišene grede. Doduše, vole se hladiti u vodi te braniti od komaraca i obada. Mogu čak preplivati veće rijeke, poput Dunava i Drave.

kopački rit, dunav,drava, poplava, poplavno područje, rit, močvara, baranja, jelen, cervus elafus

Kopački rit dom je i ostalim sisavcima – vidri, divljoj mački, lisici, zatim kunama, jazavcima, lasicama… Divlja svinja, koja nema karizmu jelena, vrlo je česta na tome području. U proljeće krmače izlaze s praščićima na otvoreno, često i nekoliko obitelji zajedno, pa traže i slasno jedu gomolje,korijenje, gljive, gujavice i ostalu hranu…

Ovakvo biološko bogatstvo davno je prepoznato. Stoga je 17 000 hektara Kopačkog rita zaštićeno kao park prirode. Srce parka čini poseban zoološki rezervat od 7 000 hektara. Time se štite životinje, ali još važnije stanište te fenomen plavljenja, nekad smatran kao štetno djelovanje vode. Kopački rit je na Ramsarskom popisu međunarodno važnih močvarnih područja.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...