Travnjaci

Travnjaci su zajednice zeljastih biljaka bez grmlja ili drveća. Dominiraju trave, ali među njima dovoljno prostora nalaze i ostale biljke. To je i stanište mnogh životinja pa su travnjaci izuzetno bogata područja.

Bijeli cvjetovi ivančica, žuti žabnjaka i šarenilo ostalih ukras su travnjaka. Sunca ne nedostaje, a nakon proljetnih kiša trava zato brzo raste i do metra visine.

Da nema čovjeka, skoro svu Hrvatsku prekrivale bi šume, izuzev na vrlo vlažnim mjestima gdje se razvija vegetacija rijeka, jezera i močvara; zatim na strmim stijenama, visokim planinama, obalama mora i slično. Svi tipovi šikara, živica, travnjaka,livada, pašnjaka, sječina, oranica itd. nastali su djelovanjem čovjeka tj. krčenjem (sječom i paljenjem) prvotne šumske vegetacije.

Prirodni travnjaci u Hrvatskoj razvijeni su u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, Baranji zato jer je tamo zbog male količine oborina onemogućen razvoj šumske vegetacije. Ti stepski travnjaci danas su gotovo u potpunosti pretvoreni u obradive površine, jer su bili razvijeni na izuzetno plodnom černozemu. Uz te stepske travnjake, jednim dijelom prirodni su i visokoplaninski zato jer sena tim staništima zbog jakog djelovanja vjetra, snijega i niskih temperatura nije mogla razviti šuma. No većim dijelom planinski travnjaci su kod nas nastali krčenjem, prvenstveno paljenjem klekovine bora krivulja.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Dvije su osnovne vrste travnjaka: livade i pašnjaci. Livade se kose i s njih poljoprivrednici dobivaju sijeno. Na pašnjacima pasu ovce, koze, krave, konji i ostale životinje. Pašnjaka je danas malo u Hrvatskoj jer stoka se uzgaja većinom u stajama. U oba se slučaja biljke redovito kose ili ih pase stoka. To travi ne smeta jer vrlo brzo raste. Dapače, košnja je korisna jer se tako neprestano režu mlade stabljike drveća i grmlja.

Travnjaci u Hrvatskoj pomalo nestaju. Suvremenim načinom života ljudi zamjenjuju sela gradovima. I oni preostali na selima sve se manje bave poljoprivredom te prestaju kositi livade. Travnjake stoga malo-pomalo osvaja šuma. Najprije zarasta grmljem, a onda ju počinje nadvisivati i drveće. Tako nestaju sve te biljne vrste koje žive uz trave. S njima nestaju i životinje. To se odnosi gotovo na cijeli prostor Hrvatske, osim najviših planinskih područja. Stoga travnjake treba čuvati, a i svaka livada u vrtu oko kuće mali je travnjak.

Vegetacija travnjaka

S obzirom na veliku klimatsku i ekološku raznolikost Hrvatske razlikujemo četiri velike grupe travnjaka:

1. Primorski travnjaci (Thero-Brachypodietea)

U mediteranskom dijelu Hrvatske najčešći su suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci nastali degradacijom vazdazelenih crnikovih i listopadnih šuma bijelog graba i hrasta medunca. Kao trajni stadij održavaju se prvenstveno ispašom. Vlažni travnjaci koji se koriste kao livade košanice razvijeni su na poplavnim krškim poljima i u dolinama krških rijeka. Zbog otplavljivanja tla, djelovanja vjetra, ljetne suše i požara mnogi primorski travnjaci su vrlo oskudno obrasli, pa izgledaju poput kamenih pustinja (npr. otok Pag, Kornati).

Na mjestima gdje se zadržalo više tla travnjaci su znatno gušće obrasli i bogatiji vrstama. Značajka primorskih pašnjaka je da imaju dva vegetacijska razdoblja godišnje, u proljeće nakon kiša i u jesen. Između je sušno ljetno razdoblje u kojem dolazi do potpunog prekida vegetacije. Na većim nadmorskim visinama, u zono crnog graba razvija se poseban tip kamenjarskih travnjaka izuzetno bogatih biljnim vrstama od kojih su mnoge i endemične.

2. Brdski i planinski travnjaci kopnenih područja (Festuco-Brometea  i Elyno-Seslerietalia)

Obuhvaćaju suhe travnjake i kamenjarske pašnjake listopadnog dijela primorja i kopnenih brdskih i planinskih područja. Brdski travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca (Bromo-Plantaginetum mediae) rasprostranjeni su zoni bukovih šuma u rasponu nadmorskih visina od 180-1300 m n.m. Razvijaju se na suhim i plitkim tlima iznad vapnenca ili dolomita. Koriste se kao livade košanice koje se kose jednom godišnje ili rjeđe kao pašnjaci.

Izuzetno su bogate biljnim vrstama tako da u vrijeme cvatnje izgledaju poput cvjetnog saga. Planinski travnjaci (Seslerietalia tenuifoliae) ili rudine razvijaju se u uvjetima niske srednje godišnje temperature, velike količine oborina, dugih zima i kratkih ljeta. Razvijeni su pojasu klekovine bora krivulja i subalpskih bukovih šuma na staništima koja nisu pogodna za razvitak klekovine. Krčenjem i paljenjem klekovine proširili su se na velika područja naših planina.

3. Nizinski travnjaci kopnenih područja (Molinio-Arrhenatheretea)

Dok u primorskim i planinskim područjima travnjaci služe uglavnom kao pašnjaci, u nizinskom području kontinentalne Hrvatske koriste se prvenstveno kao livade košanice. S gospodarskog gledišta najbolji su oni travnjaci koji nisu previše, ali su još uvijek dovoljno vlažni da daju primjeren prihod i dodru kvalitetu krme.

Takva je travnjačka zajednica runjavog zečjeg trna i ovsenice pahovke (Ononido-Arrhenatheretum elatioris) rasprostranjena na svježim, neutralnim do slabo kiselim tlima dovoljno opskrbljenim hranivima. Takve livade kose se redovito dvaput godišnje, a ako je ljeto kišovito i triput. Za tu zajednicu značajne su vrste ovsenica pahovka (Arrhenatherum elatius), obična zobika (Trisetum flavescens), livadna vlasulja (Festuca pratensis), livadna vlasnjača (Poa pratensis), rdobrada (Dactylis glomerata), razne vrste djetelina (Trifolium spp.), ivančica (Leucanthemum vulgare), divlja mrkva (Daucus carota), kozja brada (Tragopogon orientalis) i mnoge druge.

Zbog opsežnih hidromeliorativnih zahvata ta se zajednica znatno proširila na račun poplavnih i močvarnih travnjaka. Močvarna livada trave busike (Deschampsietum caespitose) rasprostranjena je na teškim, glinastim za vodu slabo propusnim tlima Posavine. Mnoge vrste koje rastu na livadama pahovke rastu i na livadama busike uz još niz močvarnih vrsta kao što su npr. milica (Gratiola officinalis), močvarni kaćun (Orchis palustris), ljetni drijemovac (Leucoium aestivum), obični sit (Juncus effusus) i razne vrste šaševa (Carex spp.).

4. Vrištine i travnjaci na kiselim tlima

Vriština ili bujadnica se razvija nakon uništenja kestenovih i hrastovih šuma na jako kiselim tlima pretežno u Lici, Gorskom kotaru i široj okolici Karlovca. Vrištine su detaljnije opisane u poglavlju o šumama pitomog kestena i hrasta kitnjaka. U višim brdskim i gorskim područjima na jako kiselim tlima razvijaju se travnjaci srodni vrištinama, a pripadaju zajednici moravke i trave tvrdače (Arnico-Nardetum strictae). Moravka (Arnica montana) je biljka koja se sabire zbog ljekovitih svojstava, a kako je u Hrvatskoj ima vrlo malo prijeti joj istrebljenje.

Životinje travnjaka

Travnjaci izdaleka izgledaju kao da na njima nema mnogo životinja, no treba samo sjesti u travu. Najlakše se uočavaju šareni leptiri koji lepršaju oko još šarenijih cvjetova.Leptiri su vezani za rubove šuma, vrtove, ali na livadama su najzastupljeniji uskrsni leptiri, plavci, pjegavac, lastin rep i mnogi drugi. Na planinskim travnjacima česti su gorski crnci, apolon itd.

Društvo im prave pčele i ostali leteći kukci. U tlu svoja gnijezda gradi zemni bumbar. Manje upadljivo po biljkama i po tlu koračaju livadni mravi u potrazi za hranom s kojom se onda vraćaju u podzemne mravinjake. Ličinke leptira nekih livadnih plavaca prezimljuju u mravinjacima vatrenih mrava, koji inače znaju ugristi druge kukce. Tu na svojih šest nogu hodaju oklopljeni kukci kornjaši. Među stabljikama je trave pjena u kojoj se skriva ličinka kukca pjenuše. Odrasli su kukci vrlo uočljivi sa svojom jarkocrvenocrnom bojom.

Osunčane su livade omiljeno stanište kukca ravnokrilaca. Ove kukce dijelimo u zrikavce – koji imaju vrlo dugačka ticala, a ženke imaju dugu leglicu u obliku bodlje na kraju zatka – i skakavce, s kratkim ticalima i kratkom leglicom koja nema oblik bodlje. Vrlo brojan može biti obični poljski skakavac.

U zasjedi čekaju pauci, bogomoljke i ostali grabežljivci. Račji pauk potpuno je žut i stapa se s cvijećem, čekajući neoprezne kukce. Okruglasti, žuti do crvenkasti pauk sa žutim točkicama, Araneus alsine, živi na cretovima i vlažnim travnjacima. Gradi male mreže blizu tla i čeka u zasjedi u listu koji je smotao. Tamni pauk vučjak s poplavnih travnjaka često je vrlo brojan, a zna biti čest i pauk vučjak, Arctosa leopardus. Pauk Aculepeira ceropegia s planinskih travnjaka prepoznatljiv je po uzorku hrastova lista na leđima. Ni pauci, a ni mnogi kukci, nisu sigurni od grabežljivih osa (putarica, kopačice, najeznice …), koje ih love i nose u gnijezdo u tlo kao hranu ličinkama. Puževi se zbog veličine ne moraju bojati pauka. Danju obično miruju u vlažnijem skrovištu zaštićeni od utjecaja sunca, a noću su aktivni i hrane se. Duguljasti su puževi golaći bez kućice.

Tu žive i ostale životinje poput glodavaca i ptica. Hrane se lišćem, nektarom i sjemenkama biljaka. Osim toga, gusta im je trava zaklon i mjesto za razmnožavanje. Mnoge ptice dolaze na obrok na travnjak, a neke se ovdje i gnijezde. Na običnim livadama često hranu traže ženke vretenaca strijelci.

Livadna gušterica česta je na otvorenim, sušim travnjacima kontinentalne Hrvatske, a u Primorskoj Hrvatskoj isključivo na livadama na planinama u zaleđu. Česti su sljepići, posebice na livadama s gušćom vegetacijom. Na visokoplaninskim travnjacima pojavljuju se obični zelembać, livadna gušterica te rijetka živorodna gušterica. Na livadama je česta i poljska voluharica. U velikom se broju pojavljuje svake 3 – 4 godine. Ne spava zimi, a hrani se često i po danu. Najviše jede zeljasto bilje, travu i pupove. Na vlažnim livadama Slavonije i Gorskoga kotara susreće se i livadna voluharica, koja može činiti i velike štete jer često grize korijenje mladom drveću i glođe koru.

Na travnjake na pašu dolaze i životinje iz šume, poput srna, zečeva te lisica i ostalih grabežljivaca. Na livade svraćaju livadna smeđa žaba i šumska smeđa žaba. Ondje žive i ostale životinje poput glodavaca i ptica. Hrane se lišćem, nektarom i sjemenkama biljaka. Mnoge ptice dolaze na obrok na travnjak, a neke se ovdje i gnijezde poput prepelice. Trčka je skrovita smeđa ptica koja se gnijezdi na tlu. Žuta pastirica također gradi gnijezdo na tlu, u zapuštenim travnjacima uz vodu. Ako ima raštrkana grmlja, gnijezde se rusi svračak, juričica, velika strnadica, sokol lastavičar…Na travnjake više-manje redovito dolaze čvorci, škanjac, gavran i ostale ptice.

Izvor: Vegetacija Hrvatske, Antun Alegro

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...