Možemo li životinje zvati štetnicima? Kormorani, dabrovi i vukovi često su na meti kritika, no koliko smo za probleme u prirodi odgovorni mi ljudi?
Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima Hrvatska.
Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, ali to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju medvjed, ris i vuk, koji su protjerani u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade…
Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj održava, no usko je isprepletena sa životom čovjeka. To joj daje dražest, upravo kao što se, primjerice, mlinice rijeke Mrežnice skladno uklapaju s njezinim slapovima.
Najnovije objave

Zašto većina gljiva raste upravo u jesen?
Zašto se toliko gljiva pojavljuje upravo u jesen? Otkrijte kako vlaga, temperatura i skriveni micelij utječu na razvoj njihovih plodišta.

Zašto je iskopavanje šljunka iz rijeka opasno za rijeku, prirodu i ljude
Iskopavanje šljunka iz rijeka produbljuje korito, snižava podzemne vode i uništava staništa. Posljedice osjećaju i priroda i ljudi.

Rano proljetna košnja? Pričekajmo!
Rano proljetna košnja može osiromašiti vrt za cvjetove, skrovišta i hranu. Saznajte zašto je dobro pričekati zbog oprašivača i bioraznolikosti.

Zašto biljke rastu iz panjeva?
Saznajte zašto iz panjeva ponovno izbijaju mladi izboji, kako biljke obnavljaju rast i zašto neke vrste nakon sječe ne odumiru potpuno.

Kako biljke osjećaju svijet? Osjetila u biljaka i uloga biljnih hormona
Biljke nemaju oči, uši ni živčani sustav kao životinje, ali itekako osjećaju svjetlost, dodir, gravitaciju, vodu i stres. Saznaj kako...
