odra, odransko polje

Odransko polje divan je poplavni krajolik isprepletenih poplavnih nizinskih šuma, travnjaka, rijeke Odre i stajaćih voda, koji podržava održivi biološku raznolikost, ali i razvoj lokalnog stanovništva.

Odransko polje prostrana je poplavna nizina rijeke Odre, desne pritoke Save. Polje se prostire od Velike Gorice do Save, a splet je travnjaka i šuma hrasta lužnjaka te drugih drvenastih vrsta vlažnih staništa. Za visoke vode je poplavljen, a za suhe faze je pašnjak za konje i krave.

Rijeka Odra i njezine poplavne ravnice leže na nadmorskim visinima od 95 do 110 m. Rijeka Odra predstavlja okosnicu hidrološkog režima ovoga prostora. Odra pripada slivu rijeke Save, dugačka je 80 km, a površina slivnog područja iznosi 604 km2.

Odransko polje dio je retencijskog sustava obrane od poplava Srednje Posavlje. Odra je s rijekom Savom povezana kanalom Sava-Odra, izgrađenim 1965. godine. Kanal služi za oslobađanje poplavne vode iz rijeke Save te na taj način sprječava štete od poplava urbanih područja, primarno grada Zagreba. Osim u obrani od poplava, ovaj je sustav važan za pročišćavanja voda iz vodotokova (stajanjem u močvarnim i poplavnim područjima) te su bitne u regeneraciji podzemnih voda.

odra, odransko polje

Odra dijelom protječe kroz poplavne šume, pogotovo u prvom dijelu toka, a dijelom kroz poplavne pašnjake. Postoji i veći broj starih rukavaca, a za vrijeme rasta ili pada vode, formiraju se privremeni kanali koji poplavnu vodu dovode u polje (i odvode za vrijeme povlačenja). Nastaju mikroreljefni oblici koji omogućuju nastanak i održavanje različitih vlažnih staništa travnjačkih biljnih zajednica i šumskih zajednica koje su ovisne o režimu plavljenja, ali i razini podzemne vode.

odra, odransko polje

Ovakva očuvana staništa te ciklusi poplavljivanja temelj su bogatstvu prirode. U Odranskom polju zabilježeno je više od 300 vrsta vaskularnih biljaka. Neke od njih su osjetljive vrste poput kockavice (Fritillaria meleagris), orhideja (Orchis morio, Orchis coriophora, Orchis tridentata) te ugrožena vrsta četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia).

Vlažna staništa privukla su velik broj i životinja, naročito vodozemaca, gmazova, sisavaca, leptira i riba. U vodenim staništima prisutna je vidra. Vlažne livade Odranskog polja predstavljaju značajno područje za gniježđenja ptice kosca (Crex crex). Kosac je ptica selica vlažnih travnjaka, a dobila je ime po karakterističnom glasanju koje podsjeća na oštrenje kose. Mužjaci se intenzivno glasaju u prvom dijelu noći. Prostrane šume hrasta lužnjaka stanište su orla  štekavca (Haliaeetus albicilla). Odransko polje stoga je je međunarodno važno područje za ptice (kosca i štekavca), koje je proglašeno Natura 2000 područjem sukladno EU Direktivi o pticama.

odra, odransko polje

I šume i vlažni travnjaci su ekonomski zanimljivi ljudima pa je Odransko polje je krajolik oblikovan stoljetnim tradicionalnim šumarskim i poljoprivrednim aktivnostima. Posebno su vlažni travnjaci nakon povlačenja vode važni kao pašnjaci. Ovdje pasu i i očuvane autohtone pasmine poput posavskog konja, turopoljske svinje i posavske guske.

odra, odransko polje, pašnjak, krave

Naselja su na rubu poplavnog područja, gdje stoljećima postoji tradicija gradnje drvenih kuća, gospodarskih i sakralnih objekata. Duboka povezanost između čovjeka i njegovog zavičaja vidljiva je u kulturnom krajoliku koji se čini prirodnim, iako je rezultat stogodišnjeg zajedničkog života čovjeka i prirode. Odransko polje bogato je etnografskim nasljeđem – foklornom tradicijom i narodnim pjesmama, nošnjama i različitim festivalima.

Jedna od većih prijetnji Odranskom polju je zaraštanje vlažnih travnjaka, prije svega zbog invazivne vrste čivitnjače (Amorpha fruticosa), obalne dikice (Xanthium strumarium) i svilenice (Asclepias syriaca, poznata i kao cigansko perje).

odra, odransko polje, obalna dikica, Xanthium strumarium
obalna dikica (Xanthium strumarium)

Odransko polje divan je poplavni krajolik mozaika poplavnih nizinskih šuma, pašnjaka i livada, rijeke Odre i stajaćih voda, koji podržava održivi biološku raznolikost, ali i razvoj lokalnog stanovništva. Da bi se takvo stanje i održalo u Odranskom polju potiče se razvoj ekološkog, etnološkog i gastro turizma, biciklizma te ornitološkog turizma (promatranje ptica). Najveći dijelovi Odranskog polja i rijeke Odre je zaštićeno u Zagrebačkoj županiji kao Značajni krajobraz Turopoljski lug  te Značajni krajolik Odransko polje se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...