Pakleni otoci pored Hvara zaštićeni su i očuvani dio jadranske obale. Duboke uvali i manji otočići doprinose egzotičnoj ljepoti ovih otoka.
Razasuti uz jugozapadnu obalu Hvara, nalaze se Pakleni ili Paklinski otoci. Prvi otoci su doslovno preko puta grada Hvara, a izduženi niz otoka u smjeru sjeverozapad-jugoistok, što je tipično dinarsko pružanje planina i otoka. Prosječna širina otoka je oko kilometar, a dužina preko tri kilometra. Najzapadnija točka Paklenih otoka nalazi se na otočiću Veli Vodnjak, a najistočnija na otočiću Pokonji Dol.
Najveći otok u ovoj skupini otoka je Sveti Klement. Zapadno od njega je Vodnjak Veli (44 m), Vodnjak Mali, Paržanj i Borovac, a sjeverno od njih hridi Karbun i Lengva. Istočno od Svetog Klementa istoku slijede otoci Borovac, Planikovac, Marinkovac i Sveti Jerolim. Sa južne strane otoka Sveti Klement, štiteći uvalu Soline od južnih vjetrova, nalazi se otok Dobri otok, a dalje prema zapadu ispred uvale Vinogradišća otočić Stambedar i hridi Pločice.
Pakleni otoci predstavljaju razvedenu jadransku obalu. Duboke uvale i manji otočići te hridi produžavaju obalnu liniju, a posebno je razveden Sveti Klement.
Slično kao i NP Paklenica, dobili su ime po smoli bora koja se naziva paklina, a koristila se za premazivanje brodova. Hvarani ove otočiće jednostavno nazivaju škoji.
Na Svetom Klementu su tri naselja: Momića polje, Vlaka i Palmižana.
Pakleni su otoci, pogotovo Sveti Klement, gusto obrasli vegetacijom. Dijelom je to borova šuma, no najvećim dijelom makija česmine, mirte, pelina i smrče.
Ljeti su pakleni otoci popularno odredište, kako za nautičare, tako i za jednodnevne posjetioce.
O autoru
