Meduza nema samo u moru, već i u slatkim vodama. U Hrvatskoj živi slatkovodna meduza vrste Craspedacusta sowerbyi.
Meduze ne žive samo u moru, već i u slatkoj vodi. Tako jedna vrsta živi u slatkovodnim jezerima panonske Hrvatske. Meduze su žarnjaci, beskralježnjaci koji žarnicama love sićušni plijen, najčešće plankton.
Radi se o slatkovodnoj vrsti Craspedacusta sowerbyi. Kao i mnoge druge meduze, ova vrsta se pojavljuje u dva oblika – kao sjedilački polip i kao pokretna meduza promjera do 2,5 centimetra. Meduze se izbacivanjem vode polagano kreću, a izgleda kao da pulsiraju. Polip je veličine svega jedan milimetar i jako ga je teško vidjeti. Najčešće se više polipa nastani na školjki trokutnjači ili glatkim oblutcima. Meduze je teže zamijetiti tijekom dana jer su tada bliže dnu zbog životinjskog planktona kojim se hrane. U ranim večernjim satima se se polako uzdižu prema površini. Hrane se sitnim planktonskim rakovima – veslonošcima i rašljoticalcima.
Krajem ljeta dolazi do prave eksplozije ovih mekanih i prozirno-bijelih organizama, pa se čini da snijeg pada u zelenoj vodi. Topla voda pogoduju njihovom razmnožavanju pa se ljeti događa pravi boom u populacijam.
Slatkovodne meduze pojavljuju u vodi dobre kvalitete, tako da kupači ne moraju strahovati za svoje zdravlje, a neki čak misle su one pokazatelji čistijih voda. Također, nisu opasne za ljude kao njihovi morski srodnici. Iako pripadaju skupini organizama žarnjacima, žarnice su im slabije i ne mogu probiti ljudsku kožu. Ovaj organizam u Hrvatskoj nije autohton. To su strane vrste koje su u naše vode dospjele iz Azije. Zabilježene su u Srbiji i Slavoniji početkom stoljeća, a sedam-osam godina kasnije zabilježene su i u Šoderici kod Koprivnice.
O autoru
