Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Vransko jezero – močvarno carstvo u Dalmaciji

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvaraNaše najveće prirodno jezero, Vransko jezero, nalazi se u Dalmaciji pokraj Biograda na Moru, vrlo blizu mora. Jezero s priobaljem ujedno je park prirode s manjim ornitološkim rezervatom u sjeverozapadnom dijelu, a uvrštavanjem na Ramsarski popis našlo se među najvažnijim svjetskim močvarnim područjima.

Pogled s vidikovca na brdu Kamenjak dobro opisuje geografiju područja. Iza uskog pojasa kopna pogled potom prolazi dalje na razvedenu obalu Jadrana s otocima od kojih Kornati čine goli, kameni zid prema otvorenome moru. Dolje, u podnožju, krš se susreće licem u lice s prostranim tršćacima. Ta sredozemna močvara može se usporediti jedino s deltom Neretve. I dok je delta Neretve još uvijek nesretan spoj poljoprivrede, lova i zaštite prirode, a ekološki turizam je u povojima, Vransko jezero je park prirode koji postaje ponos ovoga područja. Krška brda sprečavaju pogled na drugu stranu, no satelitska slika otkriva mnogo plodnih polja u okolici Vrane, ali i prostranom području gotovo od Skradina do Zadra – Ravni kotari.

S povišenog vidikovca, lako je steći dojam o površini od 30,2 km2 koja Vransko jezero čini najvećim prirodnim jezerom u Hrvatskoj. Također, dobro se vidi njegova izduženost u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dugo je 13,6, a široko samo 1,4 – 3,4 kilometra te se proteže paralelno s obalom, gotovo od Pirovca na jugu do Pakoštana na sjeveru. Mjestimice ga samo 800, a najviše 2500 metara dijeli od prvih morskih plaža, pa se čini da se Jadran prelio u zatvorenu lagunu, no nije tako. Trska, šaš i ostale močvarne biljke dokazuju da glavnu ulogu ovdje ima slatka voda. Po postanku, jezero je zapravo potopljeno krško polje, odnosno aluvijalna udolina u koju se kao u najnižu točku Ravnih kotara slijevaju vode širega okolnog područja, s ukupnom površinom od 470 km2.

Budući da je prosječna razina jezera dva metra ispod razine mora, to je ujedno kriptodepresija. Dio vode u jezero dolazi kanalima, od kojih su najveći Glavni i Lateralni. Najbolje se to vidi s mosta na cesti Vrana − Pakoštane, uz crpnu postaju. Izvori također pune jezero, posebno Begovača uz Glavni kanal, a nekoliko ih je u samom jezeru, primjerice Živača, Procip i Prizdina. Voda kanalima brzo stiže do Vranskog jezera, pa mu razina varira ovisno o padalinama i temperaturi koja također prati atmosferu, jer je prosječna dubina samo dva do pet metara, a površina, odnosno izloženost zraku, velika.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara

Proljetne poplave

Ovdje na istočnoj jadranskoj obali najviše oborina pada u hladnijem dijelu godine, pa razina jezera počinje rasti kasno ujesen. Voda tada poplavi i okolne livade, a turistička šetnica na visokim stupovima u Crkvinama, na zapadnom dijelu parka prirode, tada je također pod vodom. Poplava dočekuje i proljeće u punom jeku, kad ptice već prelijeću u užurbanom ciklusu gniježđenja. Vretenca uokolo zuje pareći se u ljubavnom zagrljaju, mužjak spojen sa ženkom polaže jaja u plitku vodu.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, poplava, staza

U sumrak se trzalci, kukci slični komarcima, roje u visokim stupovima, a ženke potom u plitku vodu polažu jajašca. Površina poplavnog područja jezera je oko 3 km2, uglavnom se to odnosi na zapadni dio jezera, odnosno na područje ornitološkog rezervata koji se ponajprije prepoznaje po trski. Poplavni dio se proteže i na područje Jasen u dijelu Jezerine, preko nasipa i izvan rezervata. Riba tada dolazi na mrijest u poplavljeno područje i može se vidjeti u plićaku, a poneka se zapetlja i ugine. Voda se dolaskom ljeta pomalo povlači da bi ujesen na suhom ostali prostrane kamene obale i prudovi s pramenovima šaša ili trske.

Voda Vranskog jezera blago je slana i sa salinitetom od 1 ‰ to je blago bočato jezero. Prije se je mislilo da more prolazi preko poroznoga vapnenačkoga grebena, posebno kod kanala Prosike, na krajnjem jugoistoku jezera. No, istraživanja su pokazala da debljina vodonepropusnih kvartarnih taloga seže i do 30 m ispod jezera, što sprečava sprječava prodor morske vode dublje u kopno ispod jezera iz smjera oko Prosike.

Umjesto toga, bočati izvori u Vranskom polju zaslanjuju iz područja Biograda i to kroz vapnence između dviju sinklinarnih barijera sjeverno od Biograda. No, more može prodirati direktno kroz Prosiku kad se poklope niski vodostaj i morska plima te o kada puše jako jugo. Narodni naziv lokaliteta Jugovir zorno ilustrira ovaj hidrološki fenomen. Salinitet je tada i 12 ‰. Tako posebno visok bio je krajem ljeta 2008. i 2012. godine nakon dviju uzastopnih sušnih godina, a 1989. dogodila se ekstremna situacija kada je more utjecalo u jezero bez prekida gotovo godinu dana.

Vransko blato

Nekoć je uz jezero postojalo Vransko blato, veličine veće od današnjeg jezera. Još sredinom 18. stoljeća to je bilo poplavno i močvarno područje ispresijecano prirodnim kanalima, koji su vodu procjeđivali pomalo prema Vranskom jezeru kao najnižem dijelu terena. Tada mletački časnik Francesco Borelli dobiva u posjed vranski feud i odmah počinje, za ono vrijeme, revolucionarni projekt − isušivati vransku močvaru. Zbog svojih zasluga na melioraciji i drugih poduzetničkih i upravnih pothvata na Vranskom jezeru dobio je plemićku titulu conte di Vrana. Nekad se razina jezera uzdizala i više od tri metra iznad mora plaveći današnje Vransko polje, pa je najprije krajem 18. stoljeća godine na južnom rubu jezera prokopan kanal Prosika kako bi voda u kišnom razdoblju nesmetano tekla prama moru.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, čvorak, migracija, ptice, ptica, selidbe

Jezero je brzo palo za tri metra i blato se počelo isušivati. S vremenom su iskopani melioracijski kanali, nasipi i crpne postaje, čime je ubrzano isušivanje, a spriječene su poplave. Ipak, ostalo je još 160 hektara poplavnog područja od cestovnog nasipa do obale jezera, kao i sačuvan komadić izvan nasipa, dio Jezerina (Jasen), koji je nasipom i cestom odvojen od ostatka poplavne zone.

Isušivanjem se dobila velika poljoprivredna površina, no zauvijek je smanjena biološka vrijednost Dalmacije. Močvare su, danas to dobro znamo, vrlo vrijedna staništa, a po biomasi i biološkoj raznolikosti uspoređuju ih s bogatim tropskim kišnim šumama. Uz to, imaju znatan utjecaj u mnogim segmentima korisnim za čovjeka, a to se primjerice tiče pročišćavanja vode, mrestilišta ribe i slično. Vransko jezero se od 2012. godine pridružuje Crnoj mlaki, Kopačkom ritu, Lonjskom polju i dolini Neretve na Ramsarskom popisu, mreži najvažnijih svjetskih močvarnih područja. Jedno od najvećih priznanja koje može dobiti neka močvara jest da bude uvrštena na Ramsarski popis, tako prozvan po istoimenoj konvenciji o zaštiti močvarnih staništa. Park prirode Vransko jezero zadovoljava šest od ukupno devet kriterija toga međunarodnog sporazuma kao najveće prirodno, bočato, stalno vodeno tijelo u Hrvatskoj.

Bogato stanište

Ovakvo močvarno stanište pruža dom mnogim vrstama životinja i biljaka. Voda se izdaleka čini bistra, no ronjenjem se otkriva da je msutna, a i svijetlo sivi mulj na dnu lagano se diže sa svakim korakom. Živa bića u tako plitkom jezeru stvaraju mnogo organskih tvari, njihovi ostaci padaju na dno, a izdašnosti pridonose i kanali kojima talog dolazi iz šire okolice. Ribama to ne smeta, pa ih ima sedamnaest vrsta. Cipli i jegulje podnose i slatku (bočatu) i morsku vodu te migriraju kanalom Prosikom. Budući da je čovjek umjetno unio većinu novih vrsta, pa autohtone poput jegulje i riječne babice gube prostor za mriješćenje.

vretenca, parenje, park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara

Šaran, som i druge velike ribolovne vrste koje priželjkuju ribiči unesene su nakon Drugoga svjetskog rata radi uzgoja i ribolova. Sunčanica i babuška invazivne su vrste, a u jezeru su se pojavile tijekom poribljavanja šaranima. Mlađ šarana uzimala se iz vodotoka koji su već bili naseljeni tom ribom, pa su se tako proširile. Gambuzija je u jezero puštena kako bi kontrolirala komarce, a iako relativno mala, danas zajedno s babuškom i sunčanicom dominira i brojem i masom.

U plitkoj vodi rastu vodene biljke poput parožina, no u jezeru nema mnogo plutajućih biljaka, kakav je lopoč, i zato prevladava otvorena voda. Unatoč tomu, čak tri četvrtine biljaka u jezeru i oko njega vezane su uz vlažna staništa. Uz prostrane tršćake nalaze se biljke koje podnose plavljenje, poput šaša i drugih, a oni su pak staništa brojnim životinjama, naročito za osam vrsta vodozemaca. Područje jezera dom je i brojnim kukcima, onima koji tu stalno žive, poput vodenih kornjaša, ili onima koji život provode kao ličinke u vodi. Takvih je tridesetak vrsta vretenaca i kukaca, koje vidimo kako lete u blizini vode.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara

Ovdje u vlažnim uvjetima obitava osam vrsta vodozemaca, među njima žabe te daždevnjaci i mali vodenjaci. Zmije bjelouška i ribarica te barska kornjača love ribice, žabe i ostale životinje koje žive u vodi ili uz nju. Zabilježeno je ukupno 20 vrsta gmazova, no većina njih poput šare poljarice, čančare, blavora i gušterica su vezani za okolna krška staništa. Poplavni travnjaci u rezervatu, ali i oni izvan nasipa, odnosno na Jasenu također su vrlo važno stanište. Bogatstvu vrsta pridonose i spomenuta krška, suha staništa na rubnim dijelovima jezera.

Ptičje carstvo

Tu su dakako i sisavci, i mnogi bekralježnjaci, no kad se spomene Vransko jezero, svi prvo pomisle na ptice. Ne bez razloga. Dio močvarne površine na sjeverozapadu jezera pripada ornitološkom rezervatu još od 1983. godine. Tu su ornitolozi nabrojili 256 različitih vrsta ptica, od kojih se 102 vrste gnijezde unutar Parka prirode Vransko jezero. Za malog vranca tu je jedino stabilno gnjezdište u Hrvatskoj. Čaplji dangubi su trščaci u kojima svija gnijezdo jedina gnijezdeća populacija u priobalnom dijelu Hrvatske. Bukavcu je Vransko jezero jedno od samo tri gnjezdilišta ove vrste u Hrvatskom priobalju. Slično je s ejom močvaricom i sivom štijokom sa samo dva gnjezdilišta u priobalju: ovdje i u donjem toku Neretve. Na Vranskom jezeru dolazi 13 vrste ptica čije su populacije važne na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini, primjerice žuta čaplja, crnoprugi trstenjak itd.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, eja močvarica, circus aeroginosus

U kasno ljeto i jesen te u proljeće, kad počnu selidbe, nebo iznad Vranskog jezera u sumrak ponekad prekriju golema jata lastavica, čvoraka i drugih ptica; njih čak 140 vrsta. Tijekom selidbe svaki dan tu boravi od 20 000 do čak 200 000 pernatih letača. Na zimovanje u toplije dijelove Sredozemlja sa zaleđenih jezera na kontinentu stižu ptice vodarice, nabrojano 87 vrsta, kojih na dan bude više od 100 000, a samo se lisaka zna skupiti više od 140 000, pa se površina vode crni od njihovih tijela, a zviždukanje odjekuje sa svih strana.

Za gniježđenja, selidbe ili zimovanja ptice na Vranskom jezeru nalaze mir, hranu i prostor. Patke, vranci, gnjurci, plijenori, galebovi, liske i druge vrste plivaju na otvorenoj vodi. Liska zalazi u trsku, posebice tijekom gniježđenja, te je dijeli s drugim vrstama, tipičnim za to stanište. U proljeće u gustim tršćacima odjekuje pjesma velikog trstenjaka, no pjevača je teško vidjeti dok oglašava teritorij i tjera druge mužjake. Gnijezdo, kao i mnoge druge vrste manjih ptica pjevica, plete na čvrstoj stabljici trske. U donjem katu, na samoj vodi, skrivaju se štijoke i kokošice, a odaje ih samo ljuljanje trske, ponekad pljuskanje vode ili glasno ćurlikanje koje u kokošice podsjeća na cviljenje.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, liska, mali vranac

Ljeti, a posebice u ranu jesen, voda se pomalo povlači i za sobom ostavlja širi pojas kamenih sprudova, gdje se u plitkoj vodi odmaraju žalari, prutke, kulici, vivci − široka skupina ptica zvana ćurlini. Oni gacaju po plitkoj vodi dugačkim nogama te dugim kljunovima izvlače beskralježnjake iz mulja. Slične su poplavne livade s velikim brojem vodozemaca i beskralježnjaka, a vrlo su važne za ptice u gniježđenju − čaplje, patke, ćurline, trepteljke i druge vrste.

Ljudi na Vranskom jezeru

Kako bi razjasnili selidbene puteve, ali i druge tajne ptičjeg svijeta, ornitolozi godinama dolaze na Vransko jezero. Organizirano prstenovanje ptica traje još od 20012 godine, a 2004. je izgrađena je trajna ornitološka postaja „Vransko jezero“. Dobiveni podaci omogućili su rasvjetljavanje selidbi ptica. Jezero je smješteno na stjecištu interkontinentalnih migracijskih koridora (tzv. istočnomediteranska, zapadnomediteranska i središnja mediteranska ruta) te je od presudne važnosti kao odmorište velikom broju preletnica koje putuju iz Sjeverne Europe ili zapadnog Sibira prema svojim zimovalištima.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, promaranje ptica, birdwatching

Tu prirodnu pozornicu sve više zamjećuju i turisti, posebice promatrači ptica koji dolaze na ljetovanje u obližnja turistička odredišta poput Pakoštana, Pirovca, Murtera, ali i udaljenija. Vransko jezero je zbog blizine prvih plaža idealno za jednodnevni izlet, posebice za oblačnih ili kišnih dana. Dapače, dio turista odabrat će upravo ovaj dio Jadrana i zbog jezera.

Da bi se očuvali zadnji tršćaci Vranskog jezera, još je 1983. proglašen ornitološki rezervat veličine 883 hektara, no to je bilo tek mrtvo slovo na papiru. Tek osnutkom parka prirode 1999. spriječila se degradacija prirodnih vrijednosti, ali i osigurao održiv razvoj jezera. Park obuhvaća cijelo jezero, tršćake te rubni dio, a površina mu je oko 5700 hektara. Zaštitu na terenu osiguravaju nadzornici u prepoznatljivim svijetlim odorama, a služe se i brzim čamcima kada pregledavaju ribare te pomažu u istraživanju, promatranju ili edukaciji, sve do protupožarne zaštite.

park prirode, vransko jezero, dalmacija, močvara, nadzor

Zadaća parka prirode jest također edukacija te razvoj turiz­ma, pa postoje poučne staze s pločama na terenu − na području ornitološkog rezervata, na Prosiki i vidikovcu Kamenjaku, gdje gost, osim prirode, može upoznati i kulturne vrijednosti. Školska djeca iz cijele Hrvatske, nerijetko i iz regije, tijekom organizirane nastave u prirodi uz pomoć stručnih edukatora uče o vrijednostima močvare. Park aktivno potiče ili provodi razvoj ekstenzivnog stočarstva, košnju poplavnih livada i ostale aktivnosti koje osiguravaju opstanak jezera ili poboljšanje stanja. Dugoročno je planirano područje Jasena, koje se nalazi izvan parka prirode, ali u mreži Natura 2000, prepustiti prirodnim poplavnim procesima te tako barem malo obnoviti močvaru Vranskog blata.

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *