U trsci se čuje glasno glasanje, ali ne vidi pjevač. To je veliki trstenjak (Acrocephalus arundinaceus).
Najbolje ga je tražiti ondje gdje se uz izvor glasanja trska pregiba pod težinom. U gustišu se ta ptica jedva može uočiti jer je sa svojim smeđim perjem gotovo nevidljiva. Trbuh joj je doduše svjetliji te ima nadočnu prugu. Čelo mu je spljošteno, a rep dugačak. Nema većih razlika među spolovima. To je naš najveći trstenjak, veličine drozda.
Hrani se paucima, kukcima, vodozemcima i bobicama. Nalazimo ga širom Hrvatske, u vlažnim staništima s močvarama, ribnjacima, jezerima, gdje rastu prostrani tršćaci, posebice za gniježđenja. Tada privlači glasnim, “hrapavim” pjevom ženke (duge dionice) i održava teritorij (kratke dionice). Pjevajući širom otvorena kljuna i pokazujući svoje rumeno razjapljeno ždrijelo, veliki se trstenjak sav izvija, dok mu je perje na vratu nakostriješeno. Pjeva na nekoliko mjesta u trsci, a često i na povišenu grmlju.
Gnijezdo u obliku košare od isprepletenog bilja savija u gustoj trsci i otprilike metar iznad vode. Ženka u njega polaže 4 – 6 jaja na kojima sjedi dva tjedna te potom zajedno hrane mladunce još 12 dana. U gnijezdu se zna naći i slično kukavičje jaje. Ptići izlaze van i još su neko vrijeme na roditeljskoj brizi. Trstenjaci odlaze u kolovozu na jug, a vraćaju se u travnju.
O autoru
