Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem.
Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te su tu pticu prozvali tako zbog njenog noćnog zavijanja koje podsjeća na plač djeteta. Posebice je to izraženo kada se početkom noći vraćaju na kolonije.
Cjevonosnice maju neobično oblikovan kljun na kojem su dvije rožnate cjevčice (što im je i donijelo ime “cjevonoske”, odnosno “cjevonosice”) koje služe za izlučivanje soli iz morske vode koju uzmu zajedno s hranom. Osim toga, neke vrste mogu kroz te cijevčice poprskati potencijalnog napadača jednom uljnatom tekućinom vrlo ružnog mirisa što ga zbuni i odvrati od napada dovoljno dugo, da se ptica skloni. Time se često služe mladunci dok su još bespomoćni u gnijezdu.
Kaukal, kao i ostale cjevonosnice imaju kratak vrat, kratak rep i kratke noge. Prednja tri prsta su međusobno spojena plivaćim kožicama. Mnoge vrste iz skupine cjevonosnica imaju, osim toga, duga i uska krila. Ona m omogućuju dugotrajan let, kao i lov.
Kaukal se najčešće gnijezdi u većim kolonijama. Većina vrsta se svake godine vraća na gniježđenje na isto mjesto, gdje se pari s istim partnerom (monogamne su). Ženka polaže uvijek samo jedno jaje. Koriste jednostavno pukotinu u stijeni s zemljom na dnu koja je zapreka većini grabežljivaca.
Hrane se ribama, glavonošcima i meduzama, a da bi ih ulovili, mogu dobro roniti. Mladunčad hrane vrlo hranjivim želučanim uljem koje se nakon probavljanja hrane zadržava u želucu roditelja. Oni to mogu i duže vrijeme zadržavati u želucu.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj gnijezdi do 1500 parova kaukala, na otočićima uz Lastovo te udaljenim pučinskim otocima kao što je Svetac, Palagruža…Najveći problem su unesen štakori. Udruga BIOM istražuje kaukale kao i ostale cjevonosnice, a fotografija u članku je nastakla za vrijeme terenskih istraživanja. O istraživanju ovih ptica, pročitajte na blogu Gorana Šafareka.
O autoru
