Morski pas, poskok, crna udovica, stršljeni neke su od životinja za koje smo čuli da mogu biti opasne. Prijeti li nam od njih opasnost od njih na svakom koraku, trebamo li izbjegavati odlaske u prirodu?
Spremamo se na more, rijeke i jezera, u daleke nam krajeve. Na televiziji često gledamo opasne morske pse ili zmije kako napadaju ljude. No najčešće se radi o tropskim područjima gdje tih životinja ima mnogo više i gdje su opasnije. Kod nas vrlo malo ljudi stradava od životinja i često se radi o neznanju.
Neki novinari ne znaju prepoznati vrste zmija pa često primjerice u bezopasnim ribaricama ili smukuljama prepoznaju otrovnicu riđovku. Slično je i s drugim vrstama zmije. Također, najviše ugriza zmija se dešava kada mi pokušavamo ubiti ili na nestručan način odstraniti životinju. U stvari, vjerojatnost nailaska na riđovku je iznimno mala. Poskok je češći i stoga je opasnost veća, ali svejedno je registrirano malo ugriza i svega nekoliko fatalnih slučajeva.
Pas modrulj najopasniji je od svih jadranskih morskih pasa, ali su vrlo mali izgledi da će napasti ljude pa u Hrvatskoj čovjeka nije napao više od 30 godina. Slično je s vukovima, medvjedima, potencijalno opasnim životinjama, ali njih je teško uopće vidjeti izdaleka, a kamoli sresti se oči u oči.
Nezgodne znaju biti i manje životinje poput kukaca, paukova, striga… Crna udovica je naš najotrovniji pauk, ali je plah i gotovo uvijek bježi od čovjeka. Velika striga vrsta je stonoge čiji ubod može biti opasan, ali na sreću skriva se ispod kamenja ili lišća. Neurotoksični je otrov (toksalbumin) štipavca (škorpiona) je blag i u ljudi izaziva samo lakše otekline i crvenilo. Otrov vrste Buthus gibbosus mnogo je jači. Ose, pčele i stršljenovi su mogući izvor uboda. Mravi također mogu ugristi, te još cijeli niz kukaca.
I u moru može biti bolnih susreta. Pazi se ribe pauk koja je ukopana u morsko dno. Slične su i škrpina te škrpun. Murine i ugori koji žive u procjepima i rupama mogu jače ugristi, ali nisu otrovni. Isto tako, ježinac će ti zadati mnogo boli ako staneš na njega. Rak žbirac te mmože gasno stisnutio svojim kliještima. Vlasulje i moruzgve mogu lagano opeći ako ih diraš. Veliki vatreni crv je šarenih boja, ali ima čekinje koje su vrlo tanke i čvrste poput iglica i na sebi nose otrov. Vrhovi lako pucaju te otrov prodire u tkivo grabežljivca ili neopreznog ronioca. Otrov izaziva jaku iritaciju, javljaju se crvenilo i dugotrajan svrbež. Meduze ponekad mogu također opeći, ali rijetko se pojavljuju.
Najvažnije od svega je biti malo oprezan i ne previše hodati po kršu ili gustom grmlju, ne dirati nepoznate životinje i samo malo paziti. Životinje treba poštovati i ne ih dirati ili pokušati ubiti i onda će i one biti. Zato iskoristi svoje praznike za uživanje u prirodi!