Poskok – zmija otrovnica krša

Poskok – zmija otrovnica krša

Naša je najpoznatija zmija Poskok (Vipera ammodytes), ali je na najlošijem glasu i zbog mnogih netočnih mitova. Ne skače na ljude i ne juri za njima.

Poskoka nije teško prepoznati po izraslini (roščiću) na vrhu glave. Može biti siv, žut, smeđ, s cik-cak linijom, snažna tijela dugačkog do metra. Glava mu je trokutasta, s okomitim zjenicama. Poskok je vrsta toplijih krajeva s kamenitom podlogom, pa živi na jugu Europe i u Maloj Aziji. Voli osunčana i suha mjesta s kamenjem i vegetacijom, livade s grmljem, odnosno krš. U Hrvatskoj ga nalazimo u krškom područje Dalmacije, Like, Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre, ali i panonske gore poput Kalnika, Medvednice i brežuljaka Hrvatskog zagorja. … Živi i na mnogim našim otocima. Aktivan je danju za umjerenijih temperatura, a zabilježena je i njegova noćna aktivnost. Pri velikim vrućinama radije se povlači na skrovita i svježija mjesta.

Poskoci se pare u proljeće, a ženka koti obično 5 – 10, rjeđe do 20 živih mladih ujesen. Ta zmija lovi iz zasjede. Može dugo čekati, maskirana u okoliš i potpuno nepokretna da prođe mogući plijen. Poskok najviše lovi glodavce, ptice i guštere, ali i drugi plijen. Često čeka blizu vode, a ujesen i na granama. Kad osjeti da je plijen dovoljno blizu, munjevito će skočiti na njega i ubrizgati otrov. Tek kad žrtva podlegne, poskok će ju početi gutati. Upravo ta strategija čekanja u zasjedi dovodi često do ugriza. Teško ga se nepokretnog i maskiranog zapazi te mu se ljudi previše približe pri hodanju, branju ljekovitog ili jestivog bilja poput šparoga.

Saznajmo više o zmijama Hrvatske!

Poskok je najotrovnija europska zmija. Otrov, međutim, služi prije svega za lov. Pomoću njega svladava svoje žrtve – miševe i ostale glodavce, guštere te male ptice. Čovjek zbog svoje veličine nije na popisu njegova plijena. Poskok će otrov ispustiti isključivo u obrani, samo kao zadnju mjeru kad osjeti da mu je ugrožen život. Poskoku nije lako proizvesti otrov; potrebno je mnogo vremena i energije za to. Poskokov je otrov vrlo jak. Djeluje trenutačno na mjestu ugriza i odmah počinju oticanje i veliki bolovi. U skupini je hemotoksičnih otrova, svojstvenih zmijama ljuticama. Počinje razgradnju tkiva, odnosno probavu na mjestu. S vremenom se otrov širi kolanjem krvi i počinje ugrožavati život, posebice ključne organe poput bubrega i jetre. No kako poskoci štede otrov, česti su suhi ugrizi ili oni s doziranom mjerom otrova.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Ovisno o zdravlju, težini i fizičkoj kondiciji ugrižene osobe, poseban se protuotrov daje tek ako se jave teži simptomi ugriza. Ugriza je poskoka u Hrvatskoj vrlo malo – veća je vjerojatnost da će čovjeka ugristi pas, mačka ili snaći bilo koja druga nesreća nego da će stradati od poskoka. Prema službenim podacima, u našoj je zemlji bilo vrlo malo ugriza, od čega je broj smrtnih slučajeva izuzetno malen. Valja napomenuti da se dio ugriza dogodi nakon pokušaja odstranjivanja zmije. Zato ne dirajte poskoka, zaštićenu vrstu u Hrvatskoj. Ako u prirodi sretnete zmiju, samo se polako udaljite ili je zaobiđite.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...