Zmije – najomraženije životinje, ali bez razloga

Zmije – najomraženije životinje, ali bez razloga

Možda ni jedna druga životinja nije tako prezrena kao zmija. Još od rajskog vrta, zmija je simbol podmuklosti, a njen otrov je i u stvarnosti znao biti koban. Ubiti zmiju postala je s vremenom općekorisna aktivnost. Iako je znanost rasplinula mnoge mitove, dandanas postoje mnoge zablude, kako u javnosti, tako i u medijima. Zmije tako ne piju mlijeko kravama, poskok ne skače i ne juri za ljudima.

Zmije su gmazovi bez udova, vanjskih uha, kapaka. Duguljastog su oblika tijela s velikim brojem kralješaka, a prekriveni su ljuskama. Sve su zmije grabežljivci koji gutaju plijen.  Često mogu proždrijeti velik plijen, jer su im kosti čeljusti spojeni samo ligamentima te time vrlo pokretljivi i fleksibilni. Najčešći plijen su im žabe, gušteri, ptice i njihova jaja, mali sisavci, druge zmije, ribe i kukci. Jedna od značajnijih obilježja zmija je otrov kojim paraliziraju i ubijaju žrtvu.

riđovka, vipera berus, zmije, gmazovi
Riđovka (Vipera berus), Foto: Boris Lauš

U Hrvatskoj imamo tri vrste zmija otrovnica: poskok, žutokrug i riđovka.  Dok prve dvije vrste žive pretežno u krškom dijelu Hrvatske i nekim panonskim gorama, riđovku nalazimo i u nizinama. Otrovnice prepoznajemo po cik-cak liniji na leđima, mačjim očima te kratkom, ali jakom tijelu.

Zmije se u proljeće pare i tada se često skupljaju u velikom broju. Nekoliko mužjaka omota se oko ženke, pokušavajući ju osjemeniti. Većina zmija leže jaja, ali riđovka rađa žive mlade koji su se u njenom tijelu netom izvalili iz jajne opne. Takva ljubavna masovnost su rijetke slike, zmije su inače su solitarne. Love uglavnom danju, jer ovise kao i ostali gmazovi o suncu kao izvoru topline. Zato se jutro znaju sunčati, posebno na stijenama, suhom drvetu, suhozidima…Zimi iz istog razloga hiberniraju, često opet zajedno. Zmije imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu regulaciji populacija glodavaca koji mogu nanijeti štete usjevima i prenositi bolesti.

Kad naiđemo na zmiju, trebamo ju samo zaobići ili pustiti na miru. Kad hodamo kroz visoku travu ili grmlje u područjima s otrovnicama, treba obući visoke cipele i duge hlače, a u jesen pripaziti na grane drveća i grmlja gdje se znaju sunčati poskoci.

Sve zmije u Hrvatskoj zaštićene su zakonom! Zabranjeno ih je ozljeđivati, ubijati, uznemiravati, loviti i držati u zatočeništvu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...