Što napraviti u slučaju ugriza zmije?

Što napraviti u slučaju ugriza zmije?

Zmije otrovnice mogu biti opasne, iako su ugrizi iznimno rijetki.U Hrvatskoj je zabilježeno svega nekoliko kobnih slučajeva. U slučaju ugriza zmije, potreb se pridržavati nekoliko savjeta.

Kod nas sve vrste zmija otrovnica spadaju u ljutice – poskok, žutokrug i riđovka. One imaju hemotoksični otrov s izraženom reakcijom na mjestu ugriza. Otrov cirkulacijom krvi potom ugrožava i unutrašnje organe što ga čini opasnim po život ljudi. Otrov je primarno napadačko oružje te ga zmija u obrani koristi samo u nuždi. U Hrvatskoj živi još dvije vrste zmija za koje kažemo da su poluotrovnice: zmajur te crnokrpica. One u žrtvu luče otrov, ali  ga ubrizgavaju stražnjim zubima te nisu opasne po čovjeka. Te dvije kao i ostalih deset neotrovnica su guževi. Ribarica i bjelouška dobro plivaju i rone. Bjelica se dobro penje. Najveća od svih je četveroprugi guž, poznat i kao kravosas koji doseže preko 250 cm.

U slučaju ugriza, valja se pridržavati nekoliko pravila:

Valja se prije svega smiriti! Čovjeku u panici ili strahu srce brže kuca i tjera krv s otrovom jače po tijelu. Potrebno je promatrati što se dešava i jeli je uopće poskok ugrizom uštrcao otrov, jer gotovo polovica ugriza su suhi. Ako dođe do boli i oticanja, mora se što prije potražiti liječnik. Nije nikako preporučljivo samoliječenje protuotrovom zbog moguće alergijske reakcije na protuotrov. Također, nije dobro rezati, sisati ranu niti podvezivati, već samo malo zaviti ruku ili nogu iznad ugriza da se uspori cirkulacija krvi.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...