Bjeloprsi jež (Erinaceus roumanicus)

Bjeloprsi jež, Erinaceus roumanicus

Ovog bodljikavog sisavca možemo naći kako se u sumrak šulja po našim vrtovima i dvorištima.

Ježa odmah prepoznajemo po smeđim i bijelim bodljama na leđima, ali i licu, trbuhu i nogama. Jež ih može imati i do 5000. To su zapravo preobražene dlake. Strše poput kopalja, a jež ih mišićima može usmjeravati prema prijetnji. Uz to se ježevi mogu sklupčati u kuglu i time zaštititi mekše dijelove tijela koji su obrasli mekšom, smeđom dlakom. Glava završava šiljatom i pokretljivom njuškom, iznad koje su okrugle oči i kratke uši skrivene među bodljama. Njuh im je vrlo razvijen. Noge su im kratke, s pet prstiju koji završavaju oštrim pandžama, a hodaju na cijelom stopalu. To obilježje dijele s ostalim kukcojedima poput rovki, krtica …

Jež lovi kornjaše, puževe, gujavice, pauke, a katkad i manje kralježnjake poput žaba, guštera, zmija, ptičjih jaja itd. Zanimljivo je da je djelomično otporan na zmijski otrov pa lovi i otrovnice. Plijen marljivo traži u sumrak i noću, iako to gdjekad čini i danju. Kreće se uhodanom rutom i u slično vrijeme, a u potrazi za hranom tijekom samo jedne noći može prijeći od nekoliko stotina metara pa do 2 – 3 km. Put obično završava tamo gdje je i započeo – u gnijezdu od trave i lišća. Često u njemu nalazimo više ježeva, baš kao i na teritoriju. Nalazimo ih po parkovima, vrtovima, grmlju, šumama, više u nizinsko-brežuljkastom području nego u planinama.

Ježa ima mnogo gdje nema njegova glavnog grabežljivca jazavca. Kako nema gustu dlaku, jež je osjetljiv na hladnoću pa zimu provodi u pravom zimskom snu. Ježevi spavaju u zimskom gnijezdu smještenom u gustom grmlju, a naprave ga od suhe trave i osobito lišća, obloženog iznutra mahovinama i ostalim mekšim materijalom. U proljeće poslije buđenja i oporavka počinje sezona razmnožavanja. Mužjak salijeće ženku, dahćući i pušući, vrteći se u krugovima oko nje u pokušajima da privuče njezinu pozornost. Nakon parenja mužjak više nema ulogu u podizanju mladunaca. Ženka nakon 35 dana u gnijezdu rađa 4 do 5 mladih čije su bodlje u koži da ne ozlijede majku pri porođaju. Bodlje se potom probijaju kroz kožu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...