Vatreni crv

vatreni crv, Hermodice curunculata, more, bentos dno, obala

Po morskom dnu sporo puže šaren, ali otrovan vatreni crv (Hermodice curunculata). Njegov šareni životopis upotpunjuje i spektakularno parenje.

Iako mu je naziv crv, točnije je reći mnogočetinaš iz skupine kolutićavaca, dakle srodnih gujavicama na kopnu. Može narasti do 35 cm, iako je najčešće dugačak 5 – 10 cm. Tijelo ove zanimljive životinje čine brojni i gotovo istovjetni kolutići, kojih može biti i do 100. Ti su kolutići plavosivoružičasti i međusobno su vidljivo odvojeni tankom svijetložutom linijom. Na bokovima su vidljive crvene ili smeđe škrge.

Ispod škrga iz segmenata izbijaju bijele hitinske čekinje koje su obično spuštene prema dolje. Osjeti li da je u opasnosti, crv čekinje širi i podiže prema gore u obrambeni položaj. Čekinje su vrlo tanke i čvrste poput iglica i na sebi nose otrov. Vrhovi lako pucaju te otrov prodire u tkivo grabežljivca ili neopreznog ronioca. Otrov izaziva jaku iritaciju, javljaju se crvenilo i dugotrajan svrbež, a otud i ime ove vrste. U osjetljivijih ljudi može čak nastati kratkotrajna paraliza dijela tijela. Treba što prije ukloniti eventualno zaostale čekinje ljepljivom vrpcom, rukavicom ili krpom i ubodeno mjesto isprati hladnom morskom vodom. Poslije toga na mjesto uboda treba staviti obloge od alkohola i namazati ga nekom od antihistaminskih masti. Ako su simptomi u ubodenog teži, treba potražiti liječničku pomoć.

Ovu vrstu nalazimo po Atlantiku i u Sredozemlju. U toplijim morima živi na koraljnim grebenima i hrani se koraljima. U nas živi na kamenom dnu, katkad na muljevitom, ili u livadama cvjetnicama. Hrani se sitnim organizmima poput koralja, rakova, ali je i strvinar pa se hrani uginulim ostacima riba i drugih organizama. Čest je na mjestima na kojima ribari odbacuju nekvalitetan i neželjen ulov. U doba razmnožavanja ženke vatrenog crva dolaze u plićak i počinju emitirati zelenkasti fosforescentni sjaj. To privlači mužjake koji odgovaraju na isti način. Kad se nađu zajedno, izlučuju spolne stanice te nastaje oplodnja.

Ova se vrsta brojčano povećava duž naše obale. Globalno zatopljenje pomaže širenju vatrenog crva u Sredozemnom moru.

Nadalje, vatreni crv ima malo predatora zbog toga što nije čest plijen, a čak ga ni ribari ne koriste za ješku. Za sve veći broj oštećenih zvjezdača u moru kriv je upravo ovaj predator.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...