Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) jedna je od naših rijetkih biljaka mesožderki, a ime joj potječe od sitnih prozirnih kapljica s kojima lovi plijen.
Okruglolisna rosika je biljka mesožderka koja lovi kukce da bi nadoknadila dio hranjivih tvari u siromašnom tlu cretova. To je višegodišnja zeljasta biljka, naraste svega 5 – 12 cm . Korijenje je najčešće plitko. Listovi, s peteljkom dugom 10-15 mm, leže u prizemnoj rozeti. Biljka se produži za dvadesetak centimetara kada biljka cvate, od lipnja do kolovoza. Cvat je je jednostrani, cvjetovi su sitni i bijeli, sa po 5 lapova. Njezin plod je tobolac sa više sjemenki pomoću kojih se razmnožava. Po životnom obliku je hermafrodit.
Ime joj potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. Peteljka je lista izdužena, dok je plojka okrugla i obrasla žljezdastim pipcima (tentakulima) koji izlučuju ljepljivu i mirisnu tekućinu uz pomoć koje mami kukce. Kada neki kukac sleti na list, list se uvija kako bi ga uhvatio što većim brojem tentakula. U središtu lista smještene su probavne žlijezde koje izlučuju enzime za razgradnju plijena. Biljka zatim usiše sva meka tkiva, a na listu ostane osušen hitinski oklop. Jedan list može razgraditi nekoliko kukaca nakon čega se osuši no količina hranjivih tvari kojima je biljka opskrbljena je dovoljna za rast novih listova.
Razlog za ovakvu transformaciju listova i način života rosike je nedostatak dušika iz vlažnog tla cretova. Kako iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, rosika ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. Okruglolisnu rosiku nalazimo u prijelaznim cretovima. Raste u zajednici bijele šiljkice u kojoj uvijek nalazimo i vrste maha tresetara. Poznati lokaliteti pronalaska ove vrste su: Blatuša, Čemarnica, Hrvatsko Zagorje, Dubravica, okolica Fužina, okolica Karlovca, Nikolino brdo, Plitvička jezera, okolica Varaždina.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
U pojedinim dijelovima Europe svojta se upotrebljavala u narodnoj medicini. Glavni razlozi ugroženosti su nestanak cretnih staništa prirodnom progresivnom vegetacijskom sukcesijom i odvodnjavanjem.
U svrhu promocije i očuvanja rosike, Općina Dubravica je odlučila uzeti njen simbol u svoj grb i zastavu. Grb Dubravice je u srebrnom polju zelena rosika s dvije bodljikave hvataljke i s dva srebrna cvijeta i dva pupoljka.
O autoru
