Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina.
Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo crne. Naraste do 65 mm dužine. Ime je dobila po spljoštenoj glavi s uskom i zašiljenom njuškom. Tijelo joj je također spljošteno i relativno kratko, a rep vitak i dugačak. Kao i drugi gušteri, može odbaciti svoj rep pri opasnosti, a prije toga ga miče, vjerojatno usmjeravajući pozornost grabežljivca na taj šareniji dio tijela.
Pogledajte ostale vrste guštera u Hrvatskoj
Oštroglava gušterica živi samo u južnoj Dalmaciji, južno od Šibenika, uključujući i otoke. Sjevernije je prisutna jedino u naselju Osoru na Cresu, no tu je riječ o unesenoj populaciji. Srećemo je gotovo uvijek na stjenovitim staništima za koja je izrazito vezana. Često se sunča, ali i skriva na stijenama, hrpama kamenja, suhozidima. Često se uvlači u pukotine. Ako i dolazi u drugim staništima kao što su šume, drži se kamena. Često dolazi i u naseljima. Dobar je penjač pa ju nalazimo i na strminama kao što su litice ili zidovi. Podnosi velike vrućine uz obalu, ali i hladnoće na planinama sve do nadmorske visine od 1600 m, gdje hibernira kraće od većine drugih vrsta guštera. Hrani se beskralježnjacima, od kojih je velik postotak letećih kukaca.
U vrijeme parenja mužjaci su međusobno vrlo agresivni i tjeraju jedan drugog. Kao i druge gušterice, mužjak za parenja ugrize ženku za bokove i tako ju drži. Ženka polaže 2 – 4 izdužena jaja koja se razvijaju 6 – 7 tjedana. Spolnu zrelost postižu nakon drugog proljeća.
O autoru
