Obična mješinka, Utricularia vulgaris, biljka mesožderka, biljke mesožderke

Obična mješinka vodena je biljka mesožderka jarkih žutih cvjetova.

Obična mješinka (Utricularia vulgaris) biljka je mesožderka koja razgradnjom životinjica nadoknađuje nedostatak hranjivih tvari, prije svega dušičnih spojeva i soli.

To je vodena biljka koja nije ukorijenjena u dno, već slobodno pluta na površini vode. Nije velika, naraste do petnaestak centimetara. Najčešće vidimo njene jarke žute cvjetove, dakako za vrijeme cvatnje. Cvjetovi su jednosimetrični, s rascijepanom čaškom i dvousnatim vjenčićem s ostrugom.

Najveći dio mješinke nalazi se ispod površine vode. Život u ovakvom vodenom, plutajućem ambijentu je evolucijom preobrazio tipične biljne dijelove – listove, korijen i stabljiku.

Stabljika joj je poput razgranjenih niti, a listovi su svi perasto razdijeljeni u isperke. Dio tih preobraženih listova su posebne lovke u obliku mješinica – zamke za hvatanje sitnih vodenih životinja. Ta je mješinica ispunjena zrakom.

Obična mješinka, Utricularia vulgaris, biljka mesožderka, biljke mesožderke

Ta mješinica ima otvor sa zaklopcem koji na vanjskoj strani ima čekinje koje strše prema van. Taj zaklopac djeluje poput ventila koji se može se otvoriti samo prema unutra. Kada sitna životinjica dodirne neku od čekinja, zaklopac se otvori prema unutra, a vodena struja usiše životinjicu u mjehur. koji je prije toga bio bez vode. Zaklopac se potom vrati u početni položaj i zatvori mješinicu, pa uhvaćena životinjica ostaje u klopci. Potom dlake s žlijezdama na unutarnjoj stijenci mješinice izlučuju probavne enzime, a zatim biljka upija probavljive tvari životinjice. Moguće je da pri probavi sudjeluju i simbiotski mikroorganizmi.

Mješinka se „hrani“ sitnim životinjicama poput vodenih račića (vodenbuha), ličinki kukaca i drugih beskralježnjaka. Obična mješinka živi u plitkim močvarama, najviše u panonskoj Hrvatskoj.

U svijetu postoji preko 200 vrsta mješinki, a kod nas žive tri vrste. Mala mješinka (Utricularia minor) raste u plitkoj vodi (5 do 10 cm), osobito na cretovima, obična mješinka (Utricularia vulgaris) u nešto dubljoj (10 do 70 cm), uglavnom stajaćoj vodi, a južnjačka mješinka (Utricularia australis, Utricularia neglecta) u vodi dubokoj do 100 (150) cm.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...