Šumska pužarka (Isopyrum thalictroides) jedna je od proljetnica naših brdskih šuma.
Šumska pužarka je vrsta iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Rod Isopyrum je u flori Hrvatske zastupljen samo s jednom vrstom – šumskom pužarkom. Raste u šumama i na travnjacima u brdskim i planinskim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita.
Podsjeća izgledom na bijelu šumaricu, no pužarka ima više cvjetova na stabljici, a šumarica samo jedan, uz ostale karakteristike kao što su listovi itd.
To je višegodišnja zeljasta biljka, tipična za polusjenovite i sjenovite vlažne listopadne šume i šikare. Cvate od ožujka do svibnja i jedan je od vjesnika proljeća. Zimu preživljava pomoću podanka u kojeg nakuplja organske tvari tijekom vegetacijske sezone.
Biljka ima dva tipa stabljike: podzemnu i nadzemnu. Iz podzemnog podanka bjelkaste boje, koji je polegnut, izrasta korijen. Izdanak je visine do 30 cm i sastoji se od zeljaste stabljike (jednogodišnje) koja nosi listove, cvjetove i plodove. Stabljika nije razgranata. Listovi su dvostruko sastavljeni, liske su smještene na dugim peteljkama. Rubovi liski su ravni, a vrhovi urezani. Lisne žile su razgranate.
Cvjetovi izrastu iz pažušca listova, na dugim su cvjetnim stapkama i nemaju lapova. Cvijet se sastoji od 5 slobodnih latica, najmanje 20 prašnika i 2 tučka. Sjemeni zametci u plodnicama poredani su u dva reda. U unutrašnjosti cvijeta je smještemo po 5 nektarija. Cvjetove oprašuju kukci, uglavnom pčele i ose. Iz oprašenih cvjetova se razvijaju plodovi u kojima su smještene sitne naborane sjemenke jajolikog oblika.
Šumska pužarka koristi se u hortikulturi i naročito je pogodna za sjenovite prostore i za tzv. divlje vrtove. Razmnožava se vrlo jednostavno sjemenkama ili dijeljenjem podzemne stabljike i nije zahtjevna za uzgoj. Zbog sadržaja brojnih otrovnih alkaloida biljka se ne preporuča za upotrebu.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
