Izmjeničnolisna žutina (Chrysosplenium alternifolium) jedna je od manje poznatih biljaka naših šuma, a počinje cvasti već u rano proljeće.
Porodica kamenika (Saxifragaceae) zastupljena je u flori Hrvatske s pet rodova. Rod žutine (Chrysosplenium) zastupljen je s dvije vrste: Chrysosplenium alternifolium (izmjeničnolisna žutina) i Chrysosplenium oppositifolium (nasuprotnolisna žutina). Ova biljka je rasprostranjena gotovo listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Učke, Like i Velebita.
Izmjeničnolisna žutina u velikim nakupinama ili pojedinačno nastanjuje vlažna tla i sjenovite položaje, pa je najčešće nalazimo u šumama, na padinama i manjim ravnima, uz potoke itd.
Višegodišnja je zeljasta biljka koja zimu preživljava uz pomoć puzajućeg podanka izrazito bijele boje. U proljeće iz podanka izrasta do 15 cm visoka zeljasta stabljika koja na sebi nosi listove i cvjetove. Zeljasta stabljika je u donjem dijelu dlakava. Plojke prizemnih listova su na dugim peteljkama. Gornji listovi imaju naizmjenični raspored i za razliku od donjih smješteni su na kraćim peteljkama. Plojke su bubrežastog oblika, rubovi listova višestruko urezani. Na plojkama i peteljkama vidljive su dlake.
Cvjetovi su dvospolni, bez latica. Sastoje se od 4 ovalna žuta lapa ispod kojih su pricvjetni listovi žute boje. Prašnika ima 8, tučka su 2. Cvatnja traje od ožujka do svibnja. Iz cvijeta se razvije plod u obliku tobolca, koji u sebi ima mnoštvo tamnosmeđih sjemenki. Sjemenke su glatke, jajastog oblika, do 0.6 mm duge. Mladi proljetni listovi koriste se kao dodaci različitim jelima ili se koriste kao dodatak salatama, u manjim količinama.
Izdanci izmjeničnolisne žutine sadrže različite bioaktivne tvari koje imaju antivirusna svojstva. Te bioaktivne tvari inhibiraju umnažanje nukleinskih kiselina (nasljedne tvari) virusa, posebno rino virusa koji su uzročnici prehlada. Iako se ističu posebnom ljepotom, općenito obje vrste roda Chrysosplenium su relativno slabo zastupljene u hortikulturi. Ukoliko ih netko želi uzgajati, sjeme je moguće nabaviti u specijaliziranim trgovinama za to. Najpovoljnije vrijeme za njenu sjetvu je proljeće ili jesen. Uspijeva dobro u gotovo svim tlima (ako su dovoljno vlažna), uz blagu zasjenu.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
