Lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera)

Lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera)

Lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera) jedna je od kasnijih proljetnica naših šuma. Ime je dobila po rasplodnim pupovima zvanim bulbilima.

Lukovičasta režuha (Cardamine bulbifera)  je višegodišnja zeljasta trajnica iz porodice krstašica (Brassicaceae). Na području Međimurja samoniklo raste uglavnom u sjenovitim šumama, na rastresitom tlu bogatom mineralnim tvarima. Lukovičasta režuha je širokog raprostranjenja, gotovo čitava Europa i zapadna Azija. U Hrvatskoj dolazi u šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Raste na rastresitom tlu bogatom mineralnim tvarima.

Zimu uspješno preživljava pomoću podanka. Podanak je više manje vodoravno položen ispod površine tla, cilindričnog oblika i duljine do 20 cm. Bogat je organskim tvarima koje su neophodne za početak nove vegetacijske sezone. Podanak je prekriven ljuskama između kojih vire pupovi. Iz jednog podanka može izrasti više jednogodišnjih zeljastih stabljika (do 40 cm visine). Stabljike nisu razgranate, na poprečnom presjeku su okrugle. Zeljaste stabljike nose na sebi listove i cvjetove.

Lukovičasta režuha, Cardamine bulbifera
rasplodni pupovi bulbili, uz peteljku lista

Postoje dva tipa listova. Donji listovi su složeni od 5 do 7 liski (neparno perasto sastavljeni) i na dugim su peteljkama. Rubovi liski su nazubljeni i ušiljenih vrhova. Gornji slistovi su sjedeći (bez peteljki) lancetastih plojki, obično pilastog ruba, vrlo rijetko cjelovitog.

U pazušcima listova smješteni su nespolni rasplodni pupovi, tzv. bulbili. Bulbili su crnoljubičaste boje i okruglastog oblika. Nakon što bulbili sazriju, padaju s matične biljke na tlo. Na tlu se bulbili izuzetno brzo i jednostavno ukorijene te iz njih nastaje nova mlada biljka. Razmnožavanje bulbilima je nespolno jer sudjeluje samo jedan roditelj pa nema miješanja i preslagivanja nasljednog materijala.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Dvospolni cvjetovi su na vrhu stabljike, na dugačkim peteljkama, skupljeni u cvatove u obliku grozda (5-12). Cvjetovi su tetramerni. Sastavljeni su od 4 lapa i 4 bijele ili svijetloružičaste latice. Na laticama se jasno ističu razgranate ljubičaste pruge. Unutar ocvjeća smješteno je 2+4 prašnika te plodnica sastavljena od 2 plodna lista. Cvatnja započinje u travnju i traje do srpnja. Cvjetove oprašuju kukci, uglavnom pčele i leptiri.

Plodovi su plosnate komuške promjera do 4cm. U komuškama su sjemenke u čijem rasprostranjivanju sudjeluju mravi.

Na području Europe postoji više podvrsta lukovičaste režuhe koje se međusobno razlikuju oblikom i veličinom plojki listova. Na poručju Međimurja je zastupljen je tzv. alpski tip. Bulbili su okusa sličnog gorušici i jestivi su.

Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja

O autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...