Razgranjena presličica (Muscari neglectum) predivna je proljetnica. Autohtoni element mediteranske flore, ta je biljka došljakinja na području kontinentalne Hrvatske.
Razgranjena presličica je višegodišnja lukovičasta jednosupnica iz porodice šparogi (Asparagaceae). Inače autohtoni element mediteranske flore, ta je biljka došljakinja na području kontinentalne Hrvatske. Raste samoniklo na toplim, osunčanim i suhim staništima. Uglavnom su to zapuštene oranice i travnajci, naročito šljunkovite ili miješano šljunkovite i pijeskovite podloge. Zbog lijepih cvatova i jednostavnih zatjeva uzgoja se sve više uzgaja kao hortikulturna biljka u parkovima i različitim cvjetnjacima.
Iz jajaste lukovice (veličine do 2 cm) izrasta čupavo razgranato korijenje te do tri zeljaste jednogodišnje stabljike maksimalne visine 35 cm. Lukovica je poradi dodatne zaštite presvučena crvenkastosmeđim ljuskama. Donji dio zeljaste stabljike je crvenkast, prema vrhu sve više zelene boje. Listovi su jednostavi bez peteljke, rukavac lista izrasta iz lukovice. Plojke listova su uske i linealne, dužine do 30 cm. Rubovi plojki su ravni.
Pojedinačni dvospolni cvjetovi su mali (do 5mm dugi), zvonastog oblika, međusobno skupljeni u cvat oblika grozda. Šest tamnoplavih listova perigona međusobno je sraslo. Unutrašnja strana listova perigona je svjetlija, vrhovi perigona su usječeni. Unutar svakog pojedinačnog cvijeta smješteno je 6 prašnika i trodjela plodnica.
Cvatnja na na kontinentu započinje koncem ožujka pa sve do svibnja. U području Mediterana cvate već od veljače. Samooplodna je vrsta, kukci obilaze mirisne cvjetove i skupljaju nektar, ali im pelud nije dostupan. Iz cvijeta nastaje plod, trodjelni tobolac u kojemu su sićušne sjemenke crne boje. Kad tobolac sazrije, on prsne i sjemenke rasprostranjuje uglavnom vjetar.
Sirove lukovice razgranjene presličice su otrovne zbog prisustva nekih saponina. Otrovi su termolabilni pa se kuhanjem lako razgrade i učine neštetnima. Stoga su ljudi nekoć lukovice koristili u prehrani zbog visokog sadržaja pričuvnog škroba i drugih hranjivih organskih tvari.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
