Trolisna šumarica – rijetka proljetnica Hrvatske

Trolisna šumarica – rijetka proljetnica Hrvatske

Trolisna šumarica (Anemone trifolia) rijetka je proljetnica Hrvatske, a slična je mnogo češćoj bijeloj šumarici.

Trolisna šumarica je zeljasta biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Pripada rijetkim vrstama šumarica na području središnje Hrvatske. Uglavnom samoniklo raste u šumama, dolazi na osunčanim i slabije zasjenjenim terenima. Pojavljuje se obično nakon bijele i žute šumarice, dolazi pojedinačno i u gomilama. Zabilježene su i podvrste trolisne šumarice.

Zimu preživljava u obliku puzajućeg podanka (pričuva organiskih tvari) iz kojeg izrasta korijenje i nadzemni izdanak. Nadzemna stabljika je zeljasta i jednogodišnja, naraste maksimalno do 30 cm u visinu. Složeni listovi izrastaju na stabljici na istoj visini, peteljke listova međusobno su zatvaraju kut od 120°. Svaki list ima 3 liske. Rubovi liski su pilasto nazubljeni. Na plojkama liski jasno uočljive razgranate lisne žile.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Na vrhu stabljike su smješteni bijeli cvjetovi. Ocvijeće se sastoji od 6 bijelih listova perigona (3+3). Unutar perigona je smješteno mnoštvo prašnika i tučaka. Cvjetovi su dakle dvospolni i oprašuju ih kukci. Kukci posjećuju cvjetove prije svega zbog obilja peluda. Cvate u drugoj polovici travnja. Iz oplođenih cvjetova razvijaju se jednosjemeni plodovi u obliku oraščića.

Osim spolnog načina razmnožavanja pomoću cvijeta, trolisna šumarica može se vegetativno razmnožavati podankom. To joj omogućuje brzo širenje na staništu. Trolisna šumarica se zbog lijepih bijelih cvjetova upotrebljava i u hortikulturi. U Republici Hrvatskoj zbog sve manje brojnosti ima status strogo zaštićene vrste.

Predstavnici porodice žabnjaka, kojoj pripada i trolisna šumarica, imaju relativno mali broj DNA molekula u genomu (mali broj kromosoma), n=6-10. U predstavnika roda Anemone su otkriveni visoki stupnjevi poliploidije (tetraploidija, heksaploidija). Trolisna šumarica je tetraploid (umjesto 2 seta ima 4 seta kromosoma) , u tjelesnim ili somatskim stanicama ima 32 kromosoma, a spore 16.

Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja

O autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...