Poznat kao prvi proljetni leptir, žućak (Gonepteryx rhamni) jedan je od prvih leptira koji izlazi već zimi (u veljači, ponekad čak i u siječnju).
Opažamo ga osobito za sunčanih dana. Leptir je iz porodice bijelaca (Pieridae), porodice bijelih i žutih danjih leptira. Sumporasto žuta krila imaju raspon do 6 cm. Dok miruje, krila su podignuta i sklopljena. Žućak je leptir s jednim od najdužih životnih vjekova među leptirima i može živjeti do 13 mjeseci.
Kao i u drugih vrsta leptira, razvojni ciklus ove vrste uključuje potpunu preobrazbu (holometabolija) u četiri razvojna stadija: jaje, ličinka (gusjenica), kukuljica i imago (odrasli leptir). Ženka u proljeće liježe jajašca na naličja listova, najčešće točno određenih vrsta biljaka, poput krkavine (Rhamnus catharticus) i trušljike (Frangula alnus).
Gusjenice se izliježu za oko 10 dana. Zelene su i izrastu do 4 cm u dužinu. Oko mjesec dana intenzivno se hrane listovima, nakon čega slijedi stadij kukuljice (u ljetnim mjesecima). Prezimljuje kao leptir (imago), skriven u bršljanu, zimzelenoj vegetaciji, u prirodnim ili drugim nastambama, među granjem itd.
Ovu vrstu nalazimo na livadama, rubovima šuma, u gajevima, vrtovima, parkovima itd. Obični žućak raširen je i čest leptir u Hrvatskoj i u Europi.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
