Lastavica (Hirundo rustica) ptica je selica, vjesnik proljeća. Voli ljudsko društvo, kao i ljudi nju. Izvanredan je letač.
To je vižljasta ptica, iznimno brzo i dobar letač koji je spreman za vratolomije u letu. Ne libi se spustiti na zemlju da bi otjerao kakvu mačku koja s vrzma u blizini gnijezda. Lastavice se hrane u letu, loveći kukce nad vegetacijom ili nad vodom. Navečer, lastavice se znaju skupljati oko bode da bi se kupale. Na kratko zarone u vodu i brzo izađu, otresajući krila u letu.
Nije teško prepoznati ovu pticu. Lastavica je mala ptica pjevica s crnim leđima plavkastog odsjaja, riđim grlom i čelom, bijelim trbuhom i dugim rašljastim repom. Dok leti i u daljini, može izgledati posve crna – najlakše ju je prepoznati po dugačkom repu i vještom letu. Kljun joj je kratak, širok i oštar. Zbog kratkih i relativno slabih nogu se vrlo rijetko kreće po tlu. Duljina tijela je do 20 centimetara. Ponekad ju ljudi zamjenjuju za piljka koji je kraći i zdepastiji te crniji.
U Hrvatskoj obitava 5 vrsta lastavica- ptica pjevica iz porodice lastavica (Hirundinidae) – daurska lastavica, lastavica, piljak, hridna lastavica i bregunica. Više o vrstama lastavica u Hrvatskoj.
Lastavica nastanjuje otvorena područja. Gnijezdi se uglavnom od svibnja do kolovoza, u južnoj Europi i ranije, a na sjeveru kontinenta i u višim predjelima tek od lipnja. Lastavica je prigrlila čovjeka, pa najčešće gnijezdi u ljudskim naseljima. Gnijezda radi s vanjske strane stambenih objekata, ispod nadstrešnice, krova ili balkona. Rjeđe ju nalazimo i u spiljama, pukotinama stijena ili u šupljim deblima, što su njena originalna staništa. Gnijezdo je kuglasto, od blata i sline s umiješanim vlatima trave. Zalijepljeno je na zid ili gredu, a uvijek je otvoreno s gornje strane. U jednoj sezoni može gnijezditi dva puta, s najčešće 3 – 5 jaja u leglu.
Kod nas je uobičajena vrsta na selima, a mnogi ju znaju iz staja gdje je bila nezaobilazan „inventar“. Danas takvih staja ima mnogo manje, no veličina populacije u Hrvatskoj procjenjuje se još uvijek na 100 000 – 500 000 parova. Lastavica se gnijezdi širom Europe, Azije i Sjeverne Amerike te u sjevernoj Africi. Opisano je osam podvrsta, od kojih u Europi obitava samo nominalna.
Lastavica je simbol ptica selica. Europske gnjezdarice zimuju u Africi južno od Sahare. Sele se danju, u velikim jatima, a noće u trsci ili drugoj visokoj vegetaciji. U to doba smo svjedoci okupljanje tisuća lastavica na noćilištima, često uz trsku. U širokom pojasu prelijeću Europu, Sredozemlje i Saharu.
Mladunci već u srpnju napuštaju obitelji i u grupama se zadržavaju uokolo, a selidba u kolovozu te traje do studenog. Prelet je u Hrvatskoj je najintenzivniji od kraja kolovoza do sredine rujna. Zimovališta pak napuštaju u veljači. Prve ptice u Hrvatsku stižu već u ožujku, a proljetna selidba odvija se do svibnja.