Crvenkrpica (Zamenis situla) je zbog svojih crvenkastih do smećkastih mrlja mnogima najljepša hrvatska zmija, a nalazimo ju u krškom dijelu Hrvatske.
U svijetu zmija, gdje mnogi vide samo strah i predrasude, crvenkrpica (Zamenis situla) izdvaja se kao prava ljepotica krša. Svojim karakterističnim crvenkastim, smeđim i sivim mrljama, raspoređenima poput mozaika duž elegantnog tijela, očarava svakog tko je pogleda bez straha. Ova neotrovna zmija obitava na kamenitim, osunčanim padinama južne Hrvatske, gdje se savršeno stapa s okolišem – i upravo zato je mnogi rijetko primijete.
U nastavku ti donosimo više o ovoj skrivenoj dragulju hrvatske faune, njenom staništu, ponašanju i zašto je toliko posebna.
Kako izgleda crvenkrpica?
Crvenkrpica je srednje je velika zmija, može narasti do otprilike jednog metra. Vitkog je tijela i male izdužene glave dobro izražene od tijela. Oči su crvenkaste oči s okruglim crnim zjenicama. Na ovoj vrsti posebno se ističu crvenkaste do smećkaste mrlje tamnih obruba. Različitih su veličina i nalaze se duž leđa i bokova, zbog čega je i dobila hrvatsko ime, a mrlje još i podsjećaju na leopardov uzorak što je razlog njenom engleskom nazivlju (the leopard snake).
Od srednje Dalmacije pa na jugoistok ponekad je moguće pronaći jedinke koje umjesto mrlja imaju dvije crvene ili narančaste pruge duž leđa. Na glavi su dvije dijagonalne crne šare. Osnovna je boja žućkasta, smećkasta ili siva, a boja je trbuha svijetložuta na prednjem dijelu, te tamnija na sredini i prema repu.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gdje živi crvenkrpica?
U Hrvatskoj živi od Istre na sjeveru do krajnjeg juga, kako na mnogim otocima tako i u kontinentalnim dijelovima Dalmatinske zagore. Živi na nižim nadmorskim visinama, uglavnom do 600 metara, ali u južnijim dijelovima može živjeti i na nadmorskim visinama nešto većim od 1000, a na Velebitu čak i do 1300 metara nadmorske visine.
Sklonija je ka sunčanim kamenitim staništima, suhozidima, ruševinama, kamenjarima s makijom, rubovima cesta i puteva, rubovima polja te se često može naći kraj potoka, rijeka i bunara. Nekad ju se može naći i blizu ljudskih naselja, vrtova, vinograda, maslinika, groblja te kuća u koje ponekad zađe u potrazi za hranom, vodom ili zaklonom od ljetne vrućine.
Uglavnom je aktivna danju iako ju se može vidjeti i u sumrak i zoru. Iako je terstrička vrsta, dobra je penjačica. Nije agresivna, ali ako ju se ulovi može ugristi. No kako nije zmija otrovnica, njen je ugriz bezopasan za čovjeka. Crvenkrpica maše i trese svojim repom kad je u opasnosti.
Saznajmo više o zmijama Hrvatske!
Čime se hrani crvenkrpica?
Crvenkrpica je predator iz sjene, tiha i strpljiva, ali vrlo učinkovita. Njena prehrana sastoji se gotovo isključivo od malih sisavaca – najčešće miševa, voluharica i rovki. Takav jelovnik čini je vrlo korisnom za prirodnu regulaciju brojnosti glodavaca, što posebno cijene i ljudi u ruralnim područjima.
Mladunci, dok su još premaleni da svladaju sisavce, uglavnom se hrane gušterima i drugim sitnim životinjicama koje mogu dohvatiti i obuhvatiti čeljustima.
Za razliku od zmija koje plijen usmrćuju otrovom, crvenkrpica koristi metodu davljenja – brzo se omota oko plijena i stegne ga svojim mišićavim tijelom, dok žrtva ne prestane disati. To je klasična strategija neotrovnih zmija udavica, ali u malom, hrvatskom izdanju.
Razmnožavanje crvenkrpice
Sezona ljubavi za crvenkrpice započinje u proljeće, točnije u travnju i svibnju, kada se mužjaci aktivno traže ženke i dolazi do parenja. Nakon oplodnje, ženka polaže između 3 i 5 jaja, obično na skrovitim, toplim i vlažnim mjestima poput pukotina u stijenama, ruševinama ili ispod kamenja.
Razvoj u jajetu traje otprilike tri mjeseca, a tada se iz jaja izlegu potpuno oblikovani mladunci, spremni za samostalan život. Iako su sićušni i ranjivi, mladunci odmah počinju loviti sitni plijen, najčešće guštere.
Crvenkrpica spolno sazrijeva nakon otprilike tri godine, a u zatočeništvu može živjeti i do 25 godina, što je impresivna dugovječnost za jednu zmiju ove veličine. Očekivani životni vijek u divljini je kraći zbog prirodnih prijetnji i predatora, ali još uvijek nije precizno znanstveno utvrđen.
Crvenkrpica nas podsjeća da i među zmijama postoje prave ljepotice prirode – nenametljive, korisne i potpuno bezopasne. Umjesto straha, pružimo joj divljenje.
O autoru
