Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Životinje u ljudskim naseljima

Životinje ne nalazimo samo u njihovim prvobitnim staništima. Kako se čovjek širio i gradio svoja naselja, neke su se vrste prilagodile novonastalim uvjetima.

 

Rast čovjekove civilizacije počeo je upravo skladištenjem suvišne hrane, a to je privuklo mnoge kukce, glodavce i mnoge druge životinje, za kojima su dolazili i njihovi grabežljivci. Taj suživot traje od samih početaka poljoprivrede i stalnih naselja koje su ljudi podiyali. Hrana, prostor za gniježđenja te katkad sigurnost od grabežljivaca glavni su razlog tome. Neke su se vrste jednostavno naselile uz ljude jer su vidjele nove mogućnosti u takvim staništima. Mnoge ptice pjevice poput sjenica gnijezde se u gradskim parkovima, baš kao što se gnijezde u šumama. Druge su u zgradama našle slična mjesta za gradnju gnijezda kao u njihovim prvobitnim staništima – npr. golubovi. Mnoge su životinje, posebice one sitnije, ušle u naše domove. Kukci, pauci i ostale životinje postale su stalni stanari naših soba.

Vrapci su, s golubovima, ptice koje najčešće susrećemo u gradovima i toliko su dio svakidašnjice da ih katkad i ne zapažamo. Oni su, međutim, samo mali dio ptica koji se prilagodio životu uz čovjeka. Svima su poznati još kosovi i vrane na kontinentu, čiope na moru i još mnogo drugih. Golubovi su se još više prilagodili gradskom životu, posebno u središnjim gradskim četvrtima. Osim biljne hrane, redovito jedu kućanski otpad, a gnijezde se u pukotinama zgrada i kuća, na tavanima te izbočinama gdje mogu napraviti gnijezdo. Većina je ptica u gradovima zadržala veze sa svojim prirodnim okolišem.

Kosovi se zadržavaju blizu tla i grmlja, a zebe ili sjenice na drveću pa stoga nije čudno da su parkovi mjesta najveće koncentracije ptica u gradu. Tako je i u najvećem zagrebačkom parku Maksimiru, gdje su dosad zabilježene 104 vrste ptica, što je ugrubo četvrtina svih hrvatskih ptica. Zajednica šumskih ptica pjevica tu je najbolje razvijena, osobito dupljašice poput djetlića, sjenica i brgljeza. Dapače, gustoće su populacija veće nego okolne šume pod Medvednicom, pogotovu za djetliće i druge dupljašice, i to zbog brojnih starih stabala i suhih grana, za razliku od šuma koje se sijeku i kojima se gospodari. Gugutka je nježnija i manja od goluba te svijetle boje, a najbolje je poznajemo po dugotrajnu pjevu gu-guuu-gu. Po tom je glasanju i dobila ime gugutka iako je mnogi pogrešno zovu grlica zamjenjujući je sa srodnikom koji ne živi u naseljima. Potkraj 30-ih godina 20. stoljeća počeo je njezin nagli pohod na Hrvatsku.

Lastavica je nezaobilazna u seoskim tradicionalnim stajama. Ne boji se čovjeka, a nalazimo je i na rubovima gradova. Sličan izgledom i stilom života, piljak je češći u gradovima, ali katkad i nije dobrodošao pa mu skidaju gnijezda s pročelja zgrada. Zimi često vidimo inače skrovitog gradskog stanara – malu ušaru. Često se znaju skupiti u skupini na nekoliko stabala. Ističu se njezine velike i jarke narančastocrvene oči te su uzdignute uške na uznemirenoj ptici, za koje bi laici pomislili da su vanjsko uho koje im pomaže u slušanju, samo perca koja im vjerojatno služe za iskazivanje raspoloženja. Mladunci male ušare u proljeće su odgovorni za uporno cjelonoćno cijukanje. Uz odlagališta su otpada riječni i ostali galebovi te vrane…

Šišmiši su također česti stanari naselja. Već u sumrak možemo vidjeti ranog večernjaka kako leprša oko kuća i zgrada. Bjelorubog šišmiša također često viđamo kako leti oko ulične rasvjete, a sklonište su mu često otvori za rolete. Tek rijetko može zalutati u stanove. Šišmiši su se odlično prilagodili životu u neposrednoj blizini čovjeka, pa tako sivi dugoušan često živi u crkvenom tornju oko kojeg se i hrani. Tavane kuća za danje sklonište odabiru riđi i oštrouhi šišmiš, a u potkrovljima zgrada česti su veliki, mali, sredozemni i Blazijev potkovnjak. Glodavci su česti uz naselja i u kućama zbog obilja hrane. Kućni su miševi vrlo česti uz naselja, a ljeti mogu boraviti i na poljima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske živi istočna podvrsta, a u Hrvatskom primorju i Istri zapadna.

Po stanovima je česta štitonosna striga, koja se zadržava na vlažnim dijelovima poput kupaonica, podruma i slično. Hrani se kukcima, paucima i grinjama, pa je koristan stanovnik doma. Ne može probiti ljudsku kožu pa nije opasna. U potrazi za hranom ili samo mjestom za život u domovima i oko njih žive mnogi drugi beskralježnjaci, željeni i neželjeni. Crni drvotočni mrav gradi mravinjake u starim zidovima, pukotinama zgrada, na balkonima, u kućama ili neposredno uz kuće, odakle u potrazi za hranom u stanove i kuće ulaze moljci, vinske mušice, ose, pauci …

Novi načini gradnje ne daju tako mnogo prostora za gniježđenje ptica. Sve veća upotreba pesticida ugrožava sve životinje.

 

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *