Sunce – izvor energije za život

Sunce – izvor energije za život

Svaki dan pratimo sjajnu kuglu kako se ujutro diže na istoku, penje se visoko u podne i opet zalazi na zapadu. To je naše Sunce. Ne možemo ju doduše direktno gledati jer bi nam se trajno oštetile oči – toliko je sjajna. Ponekad se toliko naviknemo na stvari oko nas i zaboravljamo koliko je Sunce važno za život svih nas.

 Što je to uopće Sunce? To je zvijezda, jedna od mnogih na našem nebu. Sve zvijezde sjaje jer stvaraju svijetlo. One su tvornice energije – svijetla, topline, ali i ostalih vrsta zračenja. Zvijezde od vodika nuklearnim reakcijama stvaraju helij a pri tome nastaje nevjerojatno mnogo energije. Sunce je toliko vruće (6000C???) da se sve topi na njemu! Zvijezde reakcijama (prije svega supernove) stvaraju i teže elemente od kojih su nastali planeti – minerale, metali, voda i mi ljudi sa ostalim živim bićima.

Zašto je važno da je Sunce blizu, ali ne i preblizu? Većina zvijezda na noćnom nebu toliko je sitno da ne daju dovoljno svijetla pa ne vidimo ni dobro hodati , no naše Sunce daje toliko svijetla da …dan. Zašto? Sunce je naime vrlo, vrlo blizu u odnosu na ostale zvijezde. Ta je blizina ključna za nas jer nam daje dovoljno topline. Udaljeniji planeti poput marsa već su hladniji jer su dalje od sunca. Da je i naš planet Zemlja dalji, ne bi se razvio život kakav je sad, ako bi se uopće razvio. Još se jedna stvar poklopila – temperatura je taman da je voda u tekućem stanju. Da je toplije, voda bi isparila, da je hladnija, bila bi led.

Zašto je Sunce važno za život? Život treba energiju. Bez energije ne bismo mogli ništa raditi – kretati se, disati, krv ne bi mogla teći u žilama, stanice se dijeliti a tijelo rasti. Prije svega, ne bismo imali energiju za metabolizam – odnosno rad stanica u našem tijelu. Na zemlji nema dovoljno energije osim za najjednostavnije mikroorganizme, a jedini izvor je baš Sunce. Mi ljudi i životinje ne možemo direktno crpiti energiju Sunca. To zato mogu biljke i alge pomoću posebne molekule zvane klorofil. Biljke na taj način pretvaraju svjetlosnu energiju u kemijsku energiju šećera, proteina i masti. Mi ljudi i životinje možemo koristiti tu kemijsku energiju tako što pojedemo biljku, odnosno njene. Razgradnjom šećere, proteina i masti dobijemo energiju za naše vlastite potrebe.

Kako je Sunce još važno za život? Osim što daj energiju za rast, pokretanje  i funkcioniranje organizma, Sunce ima još važnih uloga za živa bića. Sunce nas grije toplinskom energijom – sam znaš da je biti ugodno na suncu zimi. Toplina sunca je važna većini životinja, takozvanim hladnokrvnim životinjama. Poznato je da se gušteri sunčaju ujutro da dobiju energiju i krenu na ostale aktivnosti. Samo ptice i sisavci (i mi ljudi smo sisavci) možemo od hrane proizvesti i sačuvati energiju iznutra pa nismo toliko ovisno vrlo sunčanju, ali svejedno nam je jako važna.

Zašto Sunce može biti opasno? Previše sunca nije dobro. Već si naučila/o da nuklearnim reakcijama Sunce stvara svijetlo i toplinu, ali i ostala zračenja koja nisu dobra za živa bića. Ultraljubičasta (UV) zračenja su vrlo pogubna jer štete DNK. UV svijetlost zato ubija mikroorganizme. Od tog UV zračenja pocrvenimo kada smo previše na suncu. Tada se uništava koža, ali može nastati i rak kože kada često izgorimo. Ultraljubičasto (UV) zračenje šteti i očima, a gledanjem u sunce oštetiti će nam se trajno oči. Izbjegavaj izlagaje suncu ljeti u podne jer je tada zračenje jako i opasno!

Gdje Sunce može biti opasno? Zemlju prekriva atmosfera – omotač plinova. Jedan dio atmosfere sadrži ozon koji je prirodna zaštita od prekomjernog UV zračenja. Bez tog sloja bi život bio vrlo otežan. Na žalost, taj je sloj oštećen zbog zagađivanja zraka pa nastaju ozonske rupe. Ispod njih je Sunce vrlo jako i opasno i valja ga se kloniti i štititi se. Ozonske rupe najveće su iznad polova.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...