Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Šumski cecelj (Oxalis acetosella)

Šumski cecelj, Oxalis acetosellaŠumski cecelj (Oxalis acetosella) jedna je od proljetnia naših šuma.

 

Šumski cecelj višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kiselica (Oxalidaceae). Neka od narodnih imena za ovu biljku su i kiseli cecelj, kiselica, kisela djetelina, zečja soca itd. Samoniklo raste u listopadnim šumama bogatima humusom. Ova vrsta je rasprostranjena u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Učke, Like i Velebita. Cvate u travnju i svibnju.

Iz puzavog i dobro razgranatog podanka izrastaju peteljke perasto trodjelnih sastavljenih listova. Liske su srcolikog oblika i međusobno zatvaraju kuteve od 120°. Sklapaju se po sredini za vrijeme kišnog vremena, navečer ili na dodir. Ukoliko je biljka izložena jakoj svjetlosti liske se također sklapaju kao obrana od pregrijavanja biljke. Naličje liski je često puta crvene boje, dok je gornja strana redovito zelena od klorofila.

Cvjetovi su pojedinačni i dvospolni, na dugim cvjetnim stapkama. Čaška se sastoji od pet lapova, a vjenčić od pet samostalnih bijelih latica. Duž latica su vidljive svjetlo ljubičaste pruge. Latice s unutrašnje strane cvijeta imaju na bazi žute mrlje. Prašnika ima deset i bijele su boje, tučkova ima pet. Cvatnja započinje sredinom ožujka i traje tijekom travnja i svibnja, a cvjetove oprašuju kukci. Iz cvijeta nastaje plod tobolac s pet zaklopaca.

Kad plod sazrije, prsne uslijed pritiska (prema literaturnim podacima od nekoliko bara) i sjemenke se rasijavaju čak na udaljenost od 2,5 m od matične biljke. Uz pomoć vjetra rasijavanje sjemenki može biti i dalje. Šumski cecelj moguće je razmnožavati sjemenkama i dijelovima podzemne stabljike. Kiselost biljci daje oksalna kiselina.

Zanimljivo je da količina oksalne kiseline prema noći pada, a da se početkom svitanja povisuje. Svježi mladi listovi jedu se u manjim količinama sirovi u salatama. Veće količine su štetne, kao i duža konzumacija jer kristali kalcijevog oksalata nepovoljno djeluju na rad bubrega. Različiti pripravci na bazi šumskog cecelja koristili su se u liječenju Parkinsonove bolesti. Veće količine šumske kiselice škodljive su za stoku na ispaši, jer mogu uzrokovati katare želuca i crijeva.

 

 

Tekst: Mišo Rašan, fotogafije: Luka Hercigonja

O Autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.