Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata) invazivna je penjačica koja svojim rastom ‘guši’ zavičajne vrste i predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti. Bodljasta tikvica ili divlji krastavac je jednogodišnja biljka penjačica iz porodice bundevi (Cucurbitaceae). Koncem 19. stoljeća namjerno je prenesena iz Sjeverne Amerike u botaničke vrtove Europe, iz kojih je ‘pobjegla’ u prirodna staništa. U Podravini uz...
Batokljun je ptica koju ljudi viđaju najčešće za najhladnijih zima, kada ova ptica dolaze na hranilice. Tada možemo podrobnije osmotriti ovog ljepotana. Batokljun je snažna ptica pjevica, djeluju jako, pomalo zdepasto. Po vrlo jakom kljunu vidimo da pripada u skupinu zebovki. Taj mu kljun služi za otvaranje tvrdih plodova i sjemenki. Takvu hranu drobi i...
Čivitnjača ili amorfa jedna je od najpoznatijih stranih invazivnih vrsta. u nizinskim područjima uz rijeke stvara guste monokulture gdje rijetko koja druga biljak može uspijevati. Čivitnjača ili amorfa je grmolika biljka iz porodice lepirnjača (Fabaceae). Obično naraste nekoliko metara u visinu, no zabilježeni su i rijetki primjerci visoki do 6 m. Zbog sličnosti s bagremom,...
Hrast crnika vrsta je koja je nekad zauzimala velike površine na jadranskoj obali, pogotovo na sjeveru. Danas je uvelike smanjena, kao makija, ali i zamijenjena alepskim borom. Šume hrasta crnike zauzimaju uski obalni pojas Hrvatskog primorja od južne i jugozapadne obale Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga i kopnom od Zadra do Prevlake...
Alepski bor autohtona je vrsta južnog Jadrana, no radi estetskih razloga umjetno je sađena i na sjevernom dijelu, a u posljednje vrijeme i u sklopu pošumljavanja nakon požara. Sol, pjesma cvrčaka i miris bora mnogima je idealan godišnji odmor na moru. No, oko ovog bora u posljednje vrijeme su prijepori, jeli ova vrsta autohtona, a...
Leptiri veliki (Phengaris teleius) i zagasiti (Phengaris nausithous) livadni plavac zaštićene su vrste koje ovise o biljci krvari kao i mravima. Leptiri plavci (Lycaenidae) su vrste danjih leptira. Većinom su manji leptir, raspona krila 3 – 4 cm. Najčešće su narančaste ili plave boje s izraženim spolnim dimorfizmom i čestim metalnim odsjajem. Donja strana krila...
Galeb (Larus michahellis) nezaobilazan je pratitelj ribara i gradova, opjevan u mnogim pjesmama i pričama. Njegovo je kliktanje simbol mora. Kad leti uz brod na Jadranskom moru, nije teško prepoznati ovoga galeba jer to je naš najveći galeb s rasponom krila između 120 i 155 cm. Bijel je sa sivim leđima i sivom gornjom stranom...
Foto: Akos Harka Crnka (Umbra krameri) je tajnovita i rijetka vrsta naših mrtvica i rukavaca. Gubitkom tih staništa postala je vrlo rijetka i malo ljudi zna za nju. Unatoč tomu, ona je na popisu NATURA 2000 kao vrlo važna vrsta, a i endem je crnomorskog slijeva. Crnka je manja, cilindrična riba koja naraste do 12...
Foto: Zeynel Cebeci Među liticama često leprša brgljez kamenjar (Sitta neumayer). Čest je u planinama s mnogo stijena, a Hrvatska je zapadna granica njegova areala. Sličan je brgljezu, no jednoličniji je i svjetliji, posebice na trbuhu. Također, nema bijelu boju na repu. S dužinom tijela od 13,5 cm građom je i perjem vrlo sličan brgljezu....
Negdje iz trske dopire glasanje – gatalinka (Hyla arborea). Iako je ritmičko, glasno i kratko, nije ju lako pronaći. Valja dobro otvoriti oči i tek će se onda ukazati mala jarkozelena žabica na istobojnoj trsci. Leđa su joj glatka, a grublji trbuh dosta varira od sivozelene do smeđe boje. Leđa i trbuh dijeli smeđi pojas...
