Čičoka – lijepa, ali invazivna biljka

Čičoka, Helianthus tuberosu

Čičoka (Helianthus tuberosus) vrlo je interesantna biljna vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike. Nalazimo je uz oranice i putove, na plodnim i vlažnim zemljištima gdje raste u gustim skupinama.

To je višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Biljka kod nas ima više naziva: jeruzalemska artičoka, divlji krumpir, zemljina kruška itd.

Podzemni dio biljke sastoji se od korijena i gomolja. Gomolji čičoke nalik su gomoljima đumbira. Tijekom vegetacijske sezone biljka skladišti viškove organske tvari u gomolj. Iz gomolja sljedeće vegetacijske sezone izrasta jednogodišnji nadzemni zeljasti izdanak biljke: stabljika, listovi, cvjetovi i plodovi. Nadzemna stabljika je uspravna, u gornjem dijelu razgranata. Naraste ponekad i preko 3 m u visinu. Listovi su na kratkim peteljkama, plojke listova su izdužene, pri vrhu šiljaste. Rubovi plojki su nazubljeni.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Budući da čičoka pripada glavočikama, pojedinačni cvjetovi su skupljeni u cvat u obliku glavice. Glavice se sastoje od rubnih jezičastih i središnjih cjevastih cvjetova. Zbog cjevastih cvjetova u cvatu, čičoka pripada potporodici cjevnjača. Čičoka cvate u jesen, u rujnu i listopadu, cvjetove oprašuju kukci. Plod ima oblik roške.

Čičoka

Zbog vrlo zanimljivog kemijskog sastava gomolja, čičoka se sve više uzgaja. U gomolju ima složenog šećera inulina. Razgradnjom inulina u probavnom sustavu čovjeka nastaje fruktoza, a ne glukoza. Fruktozi nije potreban inzulin za ulazak u stanice. Stoga je inulin izuzetno pogodan za hranu dijabetičarima. Osim toga, inulin je PREBIOTIK jer u našim crijevima potiče razmnožavanje bakterija mliječno-kiselog vrenja. Navedene bakterije su izuzetno korisne u našim crijevima – tzv. PROBIOTICI. Probiotici podižu otpornost organizma prema bolestima te imaju i protutumorsko djelovanje.

Čičoku se sve više uzgaja, prvenstveno radi prehrane. Izdanak se koristi i za silažu koja je izuzetno dobra u prehrani goveda i svinja.

O autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...