Kad u visokoj travi nešto šuška i vidimo duguljastu životinju, nemojmo se odmah uplašiti. Nije zmija već samo izduljeni gušter bez nogu – sljepić .
Treba pogledati sljepića i pričekati da nam trepne. Sljepić (Anguis fragilis) na svojim malim očima, kao i ostali gušteri, ima očne kapke koje zmije nemaju. Za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Kao i u zmija, jezik im je račvast. Sljepić je dugačak do pola metra, ali mu je glava mala. Površina tijela prekrivena mu je ljuskama, glatka i sjajna. Leđa su mu siva, smeđa ili crvenkastobakrenasta, bokovi i trbuh u ženki su tamniji. Ženke i mladi imaju smeđu prugu na leđima, a mužjaci u sezoni parenja plave točke po tijelu. Sljepić može pri opasnosti otkinuti rep koji migolji i privlači napadačevu pozornost. Djelomično će ga regenerirati, a za to ima samo jednu priliku.
Pogledajte ostale vrste guštera u Hrvatskoj
Sljepić voli vlažna, zarasla mjesta. Najčešće ćemo ga naći u gustoj travi, ali i u vrtovima. Tu se skrovito provlači. Kad sunce zaprži, sljepić se zavuče dublje. Ne dijeli naviku guštera za sunčanjem na izravnu suncu, osim katkad ispod toplih, osunčanih predmeta poput kamenja, trave, lima ili dasaka. Lovi male puževe golaće, gujavice, kukce, stonoge i ostale beskralježnjake, katkad čak i male gmazove. Istodobno, plijen je zmijama, sisavcima, pticama. Zanimljivo je da mirisom može prepoznati zmije koje su mu prijetnja te primijeniti odgovarajuću obranu.
Sljepići iz zimske hibernacije izlaze u proljeće i parenje im je jedna od prvih zadaća. Mužjaci se bore za pravo parenja, a ožiljci govore o žestini tih sukoba. Ni čin parenja nije manje aktivan, iako nije nasilan. Mužjak ženku drži za glavu ili vrat dok im se tijela isprepleću. Duge trenutke u tom položaju zna prekinuti bučno i akrobatsko komešanje i okretanje. Dva do tri mjeseca poslije parenja ženke kote 6 – 12 živih mladih. Ženke se u pravilu pare svake druge godine, no budući da žive relativno dugo, do 15 godina, imaju dovoljno vremena za potomstvo. Sljepići često stradavaju od ljudi koji ih zamjenjuju za zmije (koje također nedužno stradaju jer nisu prijetnja čovjeku).
Slična vrsta beznogog guštera u krškom dijelu Hrvatske je blavor.
O autoru
