Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Bršljan (Hedera helix) – biljka penjačica

Bršljan, Hedera helixBršljan (Hedera helix) poznati je ukras našeg drveća, ali i ljudskih građevina. Ova biljka penjačica nije parazit, već epifit, koji raste na drugim biljkama.

 

Bršljan je zimzelena biljka penjačica, koja prema literaturnim podacima, izraste do 30 metara u visinu. Budući da je penjačica, visina biljke ovisi naravno o visini podloge. Za penjanje po podlozi (stablo, zid, beton, stijena) bršljanu pomaže adventivno korijenje. Heterofilija, pojava dvaju listova različitih oblika, svojstvena je ovoj penjačici.

Listovi na sterilnim izdancima su drugačiji od onih na fertlinim. Na listovima se dobro razlikuje baza, peteljka i plojka. Na plojci su vidljive razgranate lisne žile svjetlih linija. Listovi su spiralno raspoređeni po stabljici zbog boljeg iskorištavanja svjetlosti.

Bršljan, Hedera helix

Plodovi bršljana

Cvjetovi su skupljeni u štitaste cvatove. Cvjetanje je od kolovoza do listopada, oprašivanje obavljaju kukci. Iz cvjetova nastaju plodovi u obliku okruglih boba. U svakom plodu se nalazi tri do pet sjemenki. Rasprostranjenu sjemenki pridonose ptice koje se hrane plodovima. Ptice probave mesnato usplođe, a neprobavljene sjemenke ispuštaju s izmetom. Osim sjemenkama, bršljan je moguće lako razmnožavati reznicama jer se vrlo lako zakorjenjuje. Mlade stabljike pužu po tlu sve dok ne nađu objekt po kojem će se penjati.

Svi djelovi bršljana su navodno otrovni, a naročito plodovi koji sadrže glikozid hederin. Osim hederina, tu je još i pektin, tanini i ponešto joda. Iako svi dijelovi biljke sadrže otrovne tvari, bršljan se odavna koristi u ljekovite svrhe u narodnoj medicini. Tako ekstrakt iz listova bršljana se smatra korisnim kod uboda insekata i u druge svrhe. Glikozid hederin u manjim količinama širi krvne žile, a u većim količinama ih sužava i usporava puls.

Bršljan, Hedera helix

Stabljika i zračno korijenje bršljana

Bršljan je rasprostranjen kao samonikla biljka u listopadnim šumama Hrvatske. Odavna ljudi su ga koristili za prirodno prekrivanje neuglednih površina. Danas postoje brojne uzgojene dekorativne sorte šarenih listova.

 

Tekst i fotogafije: Mišo Rašan

O Autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *