Što je lav u savanama, morski pas u oceanima, to je štuka (Esox lucius) u slatkim vodama. Ovaj je grabežljivac strah i trepet drugim ribama. Najviše živi u stajaćim ili sporotekućim vodama u kojima ima mnogo vodenog bilja, palog drveća i ostalih mjesta za skrivanje. U Hrvatskoj ju nalazimo po jezerima, barama i sporim rijekama...
Gorska pastirica (Motacilla cinerea) je plašljiva ptica gorskih rijeka i potoka, karakteristična je po neprestanu dizanju repa. To je vitka ptica vrlo dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Trbuh joj je svijetložut, leđa siva, a razlikuje se od drugih pastirica po bijeloj očnoj prugi. Za gniježđenja mužjak dobiva crno grlo. Često se može zamijeniti s prilično...
Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima. Zelena glava mužjaka, metaličnog sjaja obrubljena na vratu bijelom ogrlicom, prepoznatljiva je izdaleka. Prsa su smeđa, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Gornja je strana krila tamnosiva, s velikom plavom...
Česta na stjenovitoj obali plitkog mora, moruzgva (Actinia equina) plijeni svojom crvenom bojom. Moruzgva je žarnjak iz skupine koralja. Za razliku od koralja, ona nije kolonijalna vrsta, već je jedan cjelobviti organizam. Kuglasta je oblika, promjera tijela do 75 mm. Površina joj je glatka i mekana, tamnocrvene boje. Ponekad je i zelena, smeđa ili narančasta. Ima...
U rijetkim prilikama poslije kiša može se na planinama naići na posve crnog daždevnjaka – to je crni daždevnjak (Salamandra atra atra). To je i jedan od rijetkih vodozemaca, a naš jedini vodozemac kojemu voda nije potrebna ni u jednom životnom stadiju pa može živjeti u uvjetima bezvodnih krških planina. Crni je daždevnjak, za razliku od...
Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina. Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo...
Riječni je rak (Astacus astacus) čest stanar naših potoka i jezera crnomorskog slijeva. U Hrvatskoj živi četiri vrste autohtonih slatkovodnih rakova. Nalazimo ga po ilovastom i šljunkovitom dnu hladnuh jezera i vodotokova, najčešće uz obalu s vodenom vegetacijom. Riječni je rak živi samo u čistim, nezagađenim vodama, pa je dobar pokazatelj “zdravlja” naših rijeka i...
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Na rijeci je uz obalu gužva. Kao pravi klizači na ledu, na desetke vitkih kukaca kopnica kopnica (Aquarium paludum) klizi elegantno površinom vode. Razlika je samo u tome što imaju šest nogu umjesto dviju i nemaju klizaljke. Umjesto toga su im noge i tijelo prekriveni sitnim dlačicama koje odbijaju vodu. Na četvornome milimetru imaju nekoliko tisuća...
