Pčelarica (Merops apiaster) jedna je od najšarenijih ptica Europe, poznata po živopisnom perju, akrobatskom letu i prehrani kukcima — osobito pčelama.
Pčelarica (Merops apiaster) je jedna od najupečatljivijih ptica Hrvatske – prava mala tropska ljepotica u našim krajevima. Tijelo joj krase žuta, tirkizna, zelena i smeđa boja, a njezin brz, elegantan let čini je neodoljivim prizorom iznad livada i riječnih dolina.
Dolazi u Hrvatsku svakog proljeća iz Afrike, gdje prezimljuje, i ostaje do jeseni. Najčešće je možemo vidjeti u kolonijama na pjeskovitim obalama rijeka ili liticama, gdje kopa duge hodnike za gniježđenje.
Osim što oduševljava izgledom, poznata je i po tome što se hrani letećim kukcima – osobito pčelama, osama i bubamarama, koje hvata u letu s iznimnom preciznošću.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda pčelarica?
Pčelarica je prava ptica duginih boja – njezino perje blista na suncu kao da je oslikano kistom. Tirkizni trbuh i prsa, žuto grlo i crna pruga preko očiju čine je lako prepoznatljivom, dok hrđastosmeđi zatiljak, tjeme i leđa daju toplinu njezinu šarenilu. Krila su uska i šiljasta, prilagođena brzom i okretnom letu, a dug, lagano savijen kljun savršen je za hvatanje kukaca u zraku.
Mlađe ptice imaju blaže tonove i kraći rep, ali već tada pokazuju prepoznatljiv šarm vrste. Pčelarica je jedini predstavnik svoje porodice u Hrvatskoj, dok njezine šarene rođakinje nastanjuju Afriku, Aziju i južnu Europu.
Njezino glasanje jednako je dojmljivo kao i izgled – melodično, prodorno i ritmično, često se može čuti i prije nego što se ptica pojavi na nebu. Zvuk „prirr“, „krik-krik“ ili uplašeno „pitt-pitt-pitt“ odzvanja nad riječnim dolinama i suhim livadama, gdje se ove ljepotice najradije okupljaju.
Čime se hrani pčelarica?
Pčelarica je vrsna letačica i neustrašiv lovac na kukce. U letu precizno hvata krilate plijenove poput pčela, osa, stršljena, leptira i vretenaca – gotovo sve što zuji ili leti, može završiti u njezinu kljunu. Zbog toga su je pčelari ponekad nepravedno smatrali „neprijateljem“, iako pčelarice najčešće hvataju divlje pčele i ose, a ne domaće pčele iz košnica.
Njezin dug, blago povijen kljun i izuzetna spretnost u zraku omogućuju joj da plijen uhvati točno u pravom trenutku. Nakon ulova, pčelarica se obično vrati na omiljenu granu i nekoliko puta udari kukcem o tvrdu podlogu – kako bi ga ubila i istisnula žalac s otrovom. Tek tada ga proguta u jednom zalogaju.
Zanimljivo je da, kao i sove, pčelarice izbacuju neprobavljive dijelove plijena – sitne kuglice hitina koje svjedoče o njihovom bogatom lovu.
Gniježđenje pčelarice
Mužjak će prije parenja ženki donijeti ulovljenog kukca, kao dokaz sposobnosti u lovu i podizanju gnijezda. Nakon toga slijedi kratko parenje. Gnijezdi u kolonijama, a gnijezda kopa u pijesku ili lesnim naslagama duž strmih obala velikih panonskih rijeka, iskapališta pijeska ili lesnim obroncima.
Kao bregunice i vodomar, one također kopaju tunele, najčešće do 1,5 metara dužine, a katkad su oni dugački i preko dva metara. Tuneli i strmina je zaštita od brojnih grabežljivaca. Na kraju tog tunela je proširenje, odnosno samo gnijezdo. Ako i ne nađemo njihove kolonije, lako ćemo čuti jato u zraku i njihovo glasanje. Ponekad ih nalazimo u kolonijama bregunica, no mnogo su češće u vlastitim kolonijama, i po nekoliko desetaka ili čak stotina parova.
U kolonijama vlada velika vreva i buka. Na granama grmlja drveća, pogotovo prije gniježđenja nastanu i male čarke, za omiljeno mjesto za sunčanje ili odmor, kao i za lokaciju gnijezda. Ženka najčešće izleže pet do šest (ponekad i do sedam) gotovo kuglastih i potpuno bijelih jaja na golo tlo komore. Inkubacija jaja traje dvadesetak dana, počevši od oko sredine svibnja. Gniježđenje traje do kraja lipnja. Pčelarice imaju samo jedno gnijezdo godišnje.
Gdje živi pčelarica?
Pčelarica nastanjuje toplije dijelove Europe, Afrike i zapadne Azije, a jedna je od najpoznatijih selica Staroga svijeta. Tijekom ljeta boravi u Europi, uključujući i veći dio Hrvatske, gdje se gnijezdi u kolonijama uz rijeke poput Drave, jezera, morske obale i pjeskovite obronke. Najviše joj odgovaraju suha i otvorena područja s pokojim stablom ili grmom – savršena mjesta za lov i odmor između letova.
U Hrvatsku stiže krajem travnja, a već početkom svibnja počinju gnijezditi. Krajem ljeta, u rujnu, napuštaju naše krajeve i sele se na jug, prema Africi južno od Sahare.
Zanimljivo je da ptice iz zapadne Europe prezimljuju u zapadnoj Africi, dok se one s istoka, pa tako i iz naših krajeva, sele dublje u istočnu i južnu Afriku.
Putovanje im nije lako – prelaze tisuće kilometara u jatima, najčešće danju, leteći visoko i koristeći toplinske uzlazne struje koje im pomažu da uštede energiju na dugom putu.
VIDEO: parenje pčelarica
O autoru
