Ptice močvarice one su vrste ptica koje su svojim načinom života usko vezane uz vodu i vlažna staništa tj. uz močvarna područja.
Tekst i fotografije: Tomislav Klanfar
Ptice močvarice žive kao što im ime kaože uz močvare, ali i druga vodena staništa kao to su rijeke, jezera, a nađu se i u sušijima. građom tijela savršeno su prilagođene kretanju, hranjenju i razmnožavanju u močvarnom raslinju, na vodi i u njenoj blizini. S obzirom da ta skupina ptica obuhvaća mnoge porodice i rodove koji si nisu u bližem srodstvu, teško bi bilo navesti neke njihove općenite karakteristike (osim onih općenitih koje ih čine pticama), no prilagodbe na život uz vodu koje su generacijama stjecale i usavršavale, ove su ptice učinile jedinstvenom i karakterističnom skupinom.
U toj skupini ptica možemo naći ptice najrazličitijih veličina, od onih najmanjih, žalara koje su tek veličine vrapca pa sve do “divova” skupine od kojih su najpoznatije rode (bijela i crna), čaplje, labudovi i pelikani. Već se iz toga može zaključiti kako su im životne potrebe i navike vrlo raznolike. Sukladno tome sve su one razvile jedinstvene prilagodbe za život u svom prirodnom okruženju.
Primjera radi, neke ptice imaju duge noge kojima lako hodaju u dubljoj vodi u potrazi za hranom. A kako bi tu hranu u vodi i ulovile, u pravilu imaju i duge kljunove (čaplje, rode…). Ipak, kako si ne bi bili direktni konkurenti pri pronalasku hrane, između ostalog po građi stopala jasno se vidi da je roda svojim kratkim prstima lošije prilagođena kretanju u vodi (muljevitog dna) od čaplje kojoj su takva staništa glavna lovna područja.
Druga vrsta prilagodbi čine plivaće kožice koje su karakteristične za sve vrste pataka, gusaka i ronaca, kao i nekih drugih ptica (čigre, galebovi…) koje barem ponekad pri hranjenju zaplivaju ili zarone kakvim jezerom, rijekom ili morem. K tome, kljunovi guščarica su vrlo specifične grade, većinom široki i fino nazubljeni, te njima uspješno procjeđuju sitne vodene organizme ili čupaju vodeno bilje.
Gnjurci, ronci i vranci, koji su vjerojatno najbolji ronioci i najbrži plivači skupine hrane se prije svega ribom te imaju uske i šiljate ili pak nazubljene kljunove kojima ih uspješno hvataju.
Još jedna specifična prilagodba čini red guščarica (labudovi, guske, patke) posebnima. To je žlijezda na trtici čijom masnom izlučevinom ove ptice premazuju perje kako bi ga učinile vodonepropusnim. Na taj način ptice nakon zaranjanja (potpunog ili djelomičnog) iz vode izlaze gotovo u potpunosti suhe, na čemu im mogu pozavidjeti npr. sve vrste vranaca koje nakon ronjenja prilično vremena potroše na sušenje perja u tipično raskriljenoj pozi.
Što se najmanjih članova skupine ptica močvarica tiče, žalara i prutki, kod njih su razlike svedene na veličinu pojedinih vrsta, pri čemu su sve građene više-manje proporcionalno. Pojedine vrste mogu se osim bojom nogu i uzorkom perja razlikovati i po prepoznatljivim oblicima kljunova. Dužina i oblik (prije svega savijenost) kljuna pojedinih vrsta prilagođeni su specifičnoj vrsti ishrane ribicama, kukcima i crvolikim životinjama iz razlicitih slojeva vode, mulja i mekog močvarnog tla.
Ptice močvarice su danas jedna od najugroženijih skupina ptica. Razlozi njihove ugroženosti leže prije svega u gubitku staništa. Tome prvenstveno pridonosi isušivanje područja koja se vrše pod krinkom tzv. melioracije bezvrijedih močvara i ostalih vlažnih staništa, ali i gradnja hidroelektrana koje svojom regulacijskom funkcijom razina vodotoka iznimno negativno utječu na bogatstvo staništa koja gotovo sve vrste močvarica zahtijevaju za svoj opstanak.
Hrvatska mnogim močvaricama pruža idealne uvjete za život i razmnožavanje. Ipak zbog svog geografskog položaja ona je još puno važnija u ulozi tranzitnog područja prilikom proljetne i jesenske seobe ptica pri čemu mnoge vrste naša močvarna i obalna staništa koriste za odmor i pronalazak hrane tijekom iscrpljujućeg puta s ili prema gnjezdilištima.
O AUTORU:
Tomislav Klanfar rođen 1976. u Karlovcu, završio biologiju u Zagrebu (dipl. ing. biol. ili po novom mag. biol. mol), u međuvremenu odrastao u Ozlju i Beču. Ptice (ornitologija) su mi postale profesija nakon što sam kroz fotografiju ušao u njihov svijet i počeo se intenzivnije baviti njima.
O autoru
