Skrovita gnjezdarica naših vlažnih šuma uz velike rijeke i močvare, crna roda (Ciconia nigra) je srodnica bijele rode.
Za razliku od svoje bijele srodnice, crna roda (Ciconia nigra) tajanstvena je i povučena ptica šumskih rijeka i močvara. Njezino sjajno crno perje s metalnim odsjajem i crveni kljun i noge daju joj elegantan i pomalo mističan izgled. U Hrvatskoj se gnijezdi u mirnim, teško pristupačnim šumama kontinentalnog dijela, daleko od ljudskih naselja. Premda ju je rijetko vidjeti, prizor kad crna roda tiho klizi iznad rijeke jedan je od najljepših simbola divlje i netaknute prirode.
Kako izgleda crna roda?
Crna roda je velika i elegantna ptica, duga do 95 centimetara, s rasponom krila i do dvadeset centimetara većim od bijele rode. Ima vitko tijelo i duge noge, savršeno prilagođene za hodanje po plićacima i močvarama. Njezino tamno, gotovo baršunasto perje na suncu poprima zelenkasto-ljubičasti sjaj, dok su prsa i trbuh snježno bijeli, stvarajući upečatljiv kontrast koji se posebno ističe u letu.
Kljun i noge su intenzivno crvene boje, a oči okružene crvenim prstenom daju joj gotovo kraljevski izgled. U letu djeluje tiho i graciozno, s dugim, ravnim vratom i širokim krilima koja se kreću u sporim, odmjerenim zamasima. Za razliku od bijele rode, crna roda izbjegava naselja i otvorene krajeve – njezin je svijet šumska tišina, rijeke i močvare, gdje se lako izgubi u odrazu vlastitog tamnog perja na površini vode.
Prehrana
Crna roda mesojedna je ptica koja se hrani vodenim i kopnenim životinjama. Najčešće lovi ribe, žabe, punoglavce, vodozemce i vodene kukce, a u sušnijem razdoblju potraži gujavice, male glodavce i gmazove. Svoj plijen traži tiho hodajući uz obalu rijeka, potoka i močvara, gdje pažljivo osluškuje i promatra. Kada uoči pokret, brzo zamahne dugim crvenim kljunom i hvata plijen preciznim trzajem. Zahvaljujući ovoj smirenoj, ali učinkovitoj tehnici, crna roda je vješt lovac tišine u skrivenim šumskim dolinama.
Gdje živi crna roda?
Prilikom hranjenja i seobe može se vidjeti i na drugim otvorenim površinama, vlažnim livadama i pašnjacima, kanalima i manjim vodotocima. Crna roda je rasprostranjena u Europi, Aziji i Africi. Europske, pa tako i hrvatske, populacije su prave selice koje zimu provode u tropskim i suptropskim dijelovima Afrike južno od Sahare. U jesen crne rode odlaze na jug.
Crna roda je redovita gnjezdarica u Hrvatskoj, u poplavnim područjima velikih rijeka kao što je Lonjsko polje i Kopački rit. Najčešće se može vidjeti duž rijeka poput Drave ili Save tijekom hranjenja, kada polako hoda uz obalu ili duž sprudova, kao i tijekom seobe kada se na sprudovima odmara. Česta je i u Kopačkom ritu i na našim ribnjacima gdje se tijekom seobe ponekad okupi i do 50 primjeraka.
Gniježđenje crne roda
Dok je njen srodnik bijela roda gnjezdarica naselja, crna roda u nas gnijezdi u starim poplavnim šumama te je dobar indikator tih staništa.Osim odgovarajućih stabala koje mogu podržati njeno veliko gnijezdo, ključna pretpostavka za njeno gniježđenje je nedostatak uznemiravanja na koje je izuzetno osjetljiva. Ženka u krošnji stabla nese dva do pet sivobijelih jaja. Inkubacija traje 32 do 38 dana, a oba roditelja leže na jajima. Nakon što se izlegu,mladuncima treba nešto iše od dva mjeseca da polete i napuste gnijezdo.
✨ Zanimljivosti o crnoj rodi
- 🖤 Za razliku od bijele rode, crna roda je povučena i tajanstvena — rijetko je viđamo jer se skriva u gustim šumama i uz mirne rijeke, daleko od ljudi.
- 🪶 U letu izgleda vrlo elegantno i tiho, a zbog tamnog perja teško ju je uočiti kad preleti iznad krošnji.
- 🐣 Gnijezdo gradi na visokim stablima, često iznad vode, i uvijek na skrovitom mjestu. Koristi grančice, lišće i mahovinu, a istom se gnijezdu često vraća iz godine u godinu.
- 🌍 Crna roda je ptica selica – dolazi u Hrvatsku u ožujku, a već u rujnu odlazi na zimovališta u podsaharsku Afriku.
- 🧭 Tijekom selidbe prelazi tisuće kilometara, obično sama ili u manjim skupinama, za razliku od bijele rode koja putuje u jatima.
- 🪺 Obje ptice u paru brinu o mladuncima – dok jedna rodi sjedi na jajima, druga donosi hranu.
- ⚖️ U Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta, a procjenjuje se da ovdje gnijezdi svega 80 do 100 parova, uglavnom u Slavoniji, Posavini i Gorskom kotaru.
Život crne rode prava je priča o tišini, strpljenju i slobodi, skrivena od pogleda, ali duboko povezana s najnetaknutijim dijelovima naše prirode.
Velika sjenica (Parus major) najveća je i najpoznatija među našim sjenicama. To je živahna, glasna i znatiželjna ptica koju možemo vidjeti u vrtovima, parkovima, šumama i gotovo svugdje gdje ima drveća. Zahvaljujući svojoj prilagodljivosti, česta je i u naseljima — čak i u gradskim parkovima, gdje rado posjećuje hranilice zimi.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
O autoru
