Foto: H. Zell
Jedan od najvećih rakova Jadrana, hlap (Homarus gammarus) je istaknut stanovnik morskog dna. Velikim i nejednakim kliještima mrvi plijen.
To je veliki rak koji naraste do 60 cm, a teži do 6 kg, no pojedini primjerci mogu biti veći. To je crni rak s velikim plavim mrljama, posebice s gornje strane, a s donje je strane više žućkast. Katkad je i posve plav. Pošto se skuha, pocrveni. Kao i drugi rakovi, ima čvrst oklop koji mora odbacivati kako raste i stvarati novi. Duguljast je, s lepezastim repom. Na prvom su paru nogu golema kliješta, a razlikuju se lijeva od desnih. Najčešća lijeva zaobljenija su i veća te služe za drobljenje hrane, a najčešća desna manja su, s oštrijim unutarnjim rubom s kojim drži ili reže. Kliještima lako drobi čvrste oklope drugih rakova, školjaka i drugih oklopljenih životinja te riba, meduza itd. Hlap je ipak ponajviše strvinar.
Živi na kamenoj podlozi do dubine od 50 metara, u skrovištu koje iskopa ispod kamenja. Izlazi noću, posebice za mjesečine. Hlap je za razliku od jastoga teritorijalan i brani svoj prostor. Mužjaci, međutim, potkraj ljeta napuštaju teritorij i kreću u potragu za ženkama. One se u doba razmnožavanja moraju presvući te se pare mekana tijela. Ženka nosi oplođena jaja prilijepljena na nogama oko deset mjeseci, ovisno o temperaturi.
Kad se razviju ličinke, odlaze u gornje slojeve mora te se hrane planktonom. Nakon trećeg svlačenja vraćaju se na dno gdje se ukapaju i poslije dvije godine izlaze na površinu. Hlapa nalazimo po cijelom Jadranu, no budući da podnosi niže temperature od jastoga, prisutniji je na sjevernom dijelu našeg mora.
O autoru
