Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Vodene biljke

Jezera, močvare i rijeke su staništa mnogih vodenih biljaka. Lopoč i lokvanj samosu dio njih. Naučimo što su to vodene biljke.

Život u vodi ima svoje i prednosti i mane. Biljka više ne mora voditi računa o težini, jer u vodi mnoge od njih plutaju. Također, promjene temperature su manje nego u zraku. S druge strane, otežano im je disanje, jer biljke također trebaju kisik za život. Posebno je ugrožen korijen jer je potpuno u vodi. Cvjetovi moraju biti na suhom kako bi ih kukci ili vjetar mogi oprašiti. Moraju biti čvrste i elastične da ih ne bi odnijela struja.

 

Zato imaju posebne prolagodbe za život u vodi. Kako ne moraju podnositi veliku težinu, stabljiko su često šuplje. Time dobivaju na plovnosti te im je omogućen protok zraka i kisika u dijelove biljke pod vodom, sve do korijena. Na jednoj biljci također može bit nekoliko vrsta listova – jedni koji su pod vodom, drugi na površini, treći u zraku. Za razliku od biljaka koje rastu u zemlji i lako crpe minerale i ostale hranjive tvari, mnoge biljke u vodi nemaju doticaj s tlom te moraju naći drugi način da dođu do minerala. Zato imaju preobražene stabljike u niti u obliku mreže s kojima „hvataju“ minerale otopljene u vodi. S obzirom na otežano nicanje iz sjemenja, vrlo često je vegetativno razmnožavanje – iz jedne biljke nastaju identične druge biljke.

plavun, Nymphoides peltata

Plavun

Najpoznatije su dakako plutajuće ukorjenjene biljke. Često imaju velike okrugle istove poput onog u bijelog lopoča (Nymphaea alba) ili lokvanja (Nuphar lutea) koji plivaju na površini. S dugačkom, čvrstom, ali elastičnom stabljikom su usidreni za dno. Stabljika je dovoljno dugačka da podnosi povečanje ili smanjenje razine vode – tako da se listovi ne ostanu u vodi. Na glatkim i ravnim listovima lopoča se vole odmarati mnoge životinje poput vretenaca i žaba. Plitki ribnjaci i močvare ljeti doslovno požute od cvjetova plavuna (Nymphoides peltata). Ta biljka ima okrugle listove veličine tvoje šake.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Lopoč

Neke su vodene biljke s plivajućim listovima izgubile vezu s dnom te su prepuštene da ih nosi voda. To su prave plutajuće biljke. Ipak, rastu uglavnom na vodama stajaćicama pa im to nije problem. To su većinom manje biljke poput vodene leće. Njen list je mani od ljudskog nokta. Ostali djelovi stabljike su joj preobrazeni u niti. Te biljke često poptuno znaju prekriti površinu vode. Zanimljiva je i vodena paprat (Salvinia natans). Koliko god se trudili, njene je listove nemoguće potopiti jer se odmah poput uronjene lopte odmah vraćaju na površinu. Kad se bolje pogleda, vidi se da ima dugačke dlake na listovima. Između tih dlaka su mjehurići zraka na kojima paprat pluta.

Neke biljke uopće ne izlaze na zrak. Te submerzne biljke su cijelo vrijeme pod vodom, osim za vrijeme cvjetanja. Tada im van površine izrastu cvjetne stapke sa cvjetovima. Neke su potpuno promijenile izgled i više liče na alge nego na prave biljke. Sastoje se od dugačkih stabljika na kojim arastu kratki nitasti listići. Najčešće podvodne biljke su krocanj (Myriophyllum spicatum) i vošćika (Ceratophyllum demersum). Tim biljkama često odumre korijen je im nije niti potreban – i plinove za disanje i vodu i minerale upijaju listovima i stabljikom. Dok su krocanj i voščika ukorijenjene, mješinka (Utricularia vulgaris) živi slobodno u vodi. Pošto korijenom s dna ne može crpiti minerale, mora se snalaziti na drugi način. Mješinka se stoga hrane kukacima i ostalim vodenim beskralježnjacima. Njih zarobljava zamkom – malom komoricom.

Mješinka, Utricularia vulgaris

Mješinka

Uz rub jezera, rijkea i močvara rastu biljke koje su ukorijenjene u vodi, ali im stabljika viri u zrak. To su emergentne biljke. Najpoznatije su trska (Phragmites australis) i rogoz (Typha latifolia). Te biljke podnose različite razine vode jer su vrlo visoke. Trska naraste i tri metra. Vrlo je teško kretati se kroz trsku, jer raste vrlo gusto i ima oštre listove na koje se može lako porezati. Tu vodenu džunglu međutim vole mnoge životinje jer se u njoj mogu skrivati. Zmije bjelouške, ptice mlakuše i kokošice te sisavci kao što su nutrija se tu i razmnožavaju i odgajaju mlade. U plitkim stajacim vodama rastu gusto šaševi  – niske biljke koje podsječaju na travu. Česti su i oblići, sitovi, šiljevi, junkusi…

Mnoge druge biljke podnose kraće ili duže plavljenje. Mogu ih poplaviti rijeke u šumi ili livadi, može se podići razina jezera zbog kiša, rijeka napuniti suhi rukavac. Ima mnogo vrsta tih biljaka. Kaljužnica, žuta perunika, dvornici, vrbica, neke trave i ostale imaju prilagodbe i za život u vodi i za život u kopnu. Mogu čak podnijeti potpuno potapljanje na neko vrijeme. Tu spada i meko drveće: vrbe i topole koje mogu biti mjesecima pod vodom.

Krocanj,Myriophyllum spicatum

Krocanj

Mahovine su također česti stanovnici voda. Nalazimo ih uz planinske hladne rijeke gdje rastu na stijenama. Podnose veliku hladnoću gdje ostale biljke ne mogu opstati. Nerijetko prekrivaju dno rijeka kao tamni gusti tepih. Mahovine stvaraju sedru, odnosno velike sedrene slapove. Svi oni silni slapovi koje gledamo prilikom posjeta na Plitvičkim jezerima su dobrim dijelom nastali od mahovina!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *