Priroda Hrvatske

Crni daždevnjak (Salamandra atra atra)

 crni daždevnjak, Salamandra atra atra

U rijetkim prilikama poslije kiša može se na planinama naići na posve crnog daždevnjaka – to je crni daždevnjak (Salamandra atra atra). To je i jedan od rijetkih vodozemaca, a naš jedini vodozemac kojemu voda nije potrebna ni u jednom životnom stadiju pa može živjeti u uvjetima bezvodnih krških planina.

Crni je daždevnjak, za razliku od pjegavog daždevnjaka, bez ikakvih pjega na crnom, katkad sivom ili smećkastom tijelu. Koža mu je sluzava, a i manji je od svojega šarenog srodnika te doseže 9 – 14 cm. Ima četiri kratke noge iste dužine kojima se kreće, ali one su postrance pa se vuče i trbuhom.

Crni daždevnjak živi na hladnim i vlažnim planinama. Visoka vlaga u zraku drži mu tijelo vlažnim, što mu omogućuje disanje preko kože. Pluća uopće nema. Aktivni su noću kad je veća vlaga, a danju samo za kiša. Dan provode skriveni u pukotinama stijena i korijenja. Nalazimo ih u gustim šumama, ali i visokoplaninskim travnjacima i siparima. Tu se hrane mekušcima, gujavicama, stonogama, kopnenim račićima i kukcima. Oni sami nisu na jelovniku grabežljivaca jer su otrovni i lošeg okusa. U nabreknućima iza glave parotidne žlijezde stvaraju neurotoksičan otrov, kao i četiri reda otrovnih žlijezda uzduž tijela. Ova je vrsta vrlo vezana za svoje područje te je utvrđeno da ljeti ne prevale više od 12 metara.

U vrijeme parenja mužjak na tlo spušta spermatofor te nogama obujmi ženku tako da ga ona pokupi kloakom. Spermiji potom idu do jaja i oplođuju ih. Za razvoj ličinki crnom daždevnjaku uopće nije potrebna voda. One se razvijaju u majčinu tijelu hraneći se vlastitim žumanjkom, neoplođenim jajima te posebnim tkivom koje stvara stijenka maternice. Ženka je skotna dvije godine, a na većim visinama (iznad nadmorske visine od 1500 m) čak i tri. Na svijet donosi dva posve preobražena mlada.

Ova vrsta daždevnjaka izvrsno je sporijim metabolizmom i drugim osobinama prilagođena životu u hladnoći, vlazi i nedostatku hrane, a za ledenog doba vladali su upravo takvi uvjeti u većem dijelu Europe. Povratkom toplog razdoblja ova je vrsta ostala samo na visokim planinama, međusobno izolirana “toplijim” dolinama i nizinama. Živi samo u Alpama i alpskim Dinaridima, a u Hrvatskoj je možemo naći u žumberačkim šumama i u šumama Gorskoga kotara te na Učki.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *