Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Kopnena kornjača – čančara

čančara, kopnena kornjača, Testudo hermanniPo suhim, kamenitim i toplim predjelima mediteranskog područja provlači se spora kopnena kornjača (zvana i čančara, Testudo hermanni). Ovu vrstu nalazimo u obalnom pojasu južne i srednje Dalmacije te na nekoliko otoka.

Poznata je i kao čančara. Kao i u drugih kornjača, odmah uočavamo veliki oklop koji štiti ostatak tijela. Kopnena kornjača u njega može uvući glavu i udove. S gornje je strane oklop maslinastožut s tamnim šarama, a odozdo je sa svake strane crni rub. Glava je također iste boje, s donekle kukastom gornjom čeljusti. Mužjakov je rep veći od onog u ženke, s oštrim šiljkom na vrhu. Noge su kratke s velikim ljuskama.

Kopnena kornjača živi po suhim kamenjarskim nizinama i travnjacima, obrubljenim šikarama i grmljem, makiji, šumi bjelograbića … Susrećemo ju i po maslinicima, vrtovima te poljima, no ne i u brdovitim područjima. Bitno joj je da ima dovoljno mjesta za odmor u sjeni i bez previše vlage. Biljojed je, ali neće katkad odbiti ni kakvu gusjenicu, pužića ili gujavicu, a ponekad i strvinu veće životinje. Hrani se najčešće poslijepodne i navečer, a iako nema zube, ima čvrstu rožnatu čeljust poput kljuna. Ne voli veliku vrućinu ni hladnoću te nekad u listopadu iskopa sebi rupu u kojoj će spavajući zimski san čekati tople proljetne dane.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Proljetna toplina budi kornjače kojima je tada najvažnije pronalaženje partnera za razmnožavanje. Ženka ispušta miris koji privlači mužjake. Prije parenja mužjak se katkad treba hrvati s konkurentima – uz griženje i pokušaje prevrtanja. Poraženi mlatara s nogama u zraku, a pobjednik nije nimalo nježniji ni prema ženki. Gura ju, gricka i onda pokušava naskočiti na nju i pariti se. Muka se ženki isplati jer može sačuvati spermu i nekoliko godina te se ne mora svaki put pariti da bi donijela potomstvo. U zemlju polaže oko 6 – 8, katkad 15 bijelih jaja. Jaja se dugo inkubiraju, ovisno o temperaturi od 60 do 90 dana. Kao i u drugih gmazova, temperatura određuje spol: na 26 ºC svi su mladunci mužjaci, a pri 30 ºC ženke, dok su između oba spola.

Izlazak mladunaca nije lagan – najprije trebaju probiti jajnu opnu, a potom proći kroz zemlju. Oklop im je mekan i naboran, ali ubrzo očvrsne. Mladi su teški jedva 6 – 8 g, ali odmah krenu u samostalan život. Ako ih neki od mnogih grabežljivaca ne pojede, odrast će i uz malo sreće doživjeti i 30 godina.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *