Zimska preslica (Equisetum hyemale) nastanjuje vlažne šume i livade. Zeljasta je biljka šupljih i člankovitih stabljika koje mogu narasti i do 1 m. Zimska preslica se uspjela očuvati nepromjenjena još od trijasa – doba kad su Zemljom dominirali veliki gmazovi dinosauri. Na vrhu stabljike su smješteni strobilusi u kojima nastaju spore koje se rasprostranjuju vjetrom...
Šumski cecelj (Oxalis acetosella) jedna je od proljetnica naših šuma. Šumski cecelj višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kiselica (Oxalidaceae). Neka od narodnih imena za ovu biljku su i kiseli cecelj, kiselica, kisela djetelina, zečja soca itd. Samoniklo raste u listopadnim šumama bogatima humusom. Ova vrsta je rasprostranjena u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara,...
foto: Tatiana Bulyonkova Češka smrčkovica (Verpa bohemica) jestiva je gljiva vlažnih šuma. Češka smrčkovica je mala gljiva mješinarka koja pojedinačno samoniklo raste u rano proljeće u vrlo vlažnim šumama, ispod vrba ili topola, obično uz obale rijeka ili potoka. Pretpostavlja se da jedan dio svog života provodi u mikorizi s korijenjem vaskularnih biljaka koje potpomaže...
Izmjeničnolisna žutina (Chrysosplenium alternifolium) jedna je od manje poznatih biljaka naših šuma, a počinje cvasti već u rano proljeće. Porodica kamenika (Saxifragaceae) zastupljena je u flori Hrvatske s pet rodova. Rod žutine (Chrysosplenium) zastupljen je s dvije vrste: Chrysosplenium alternifolium (izmjeničnolisna žutina) i Chrysosplenium oppositifolium (nasuprotnolisna žutina). Ova biljka je rasprostranjena gotovo listopadnim šumama Panonske...
Mali zimzelen (Vinca minor) je zimzelena, višegodišnja, puzajuća biljka rasprostranjena u mnogim listopadnim šumama u kojima ponegdje prekriva velike površine šumskog tla. Zbog ugodnog gustog zelenila što ga daju listovi i lakog oblikovanja, ljudi je rado uzgajaju u vrtovima i parkovima. Izdanak malog zimzelena ima dva tipa stabljike – puzajuću i uspravnu. Puzajuća je polegnuta...
Kopitnjak (Asarum europaeum) jedna je čestih šumskih biljaka, a dobila je ime po obliku lista. Kopitnjak je zeljasta trajnica iz porodice vučjih stopa (Aristolochiaceae) koja samoniklo raste u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Biljka je dobila naziv kopitnjak radi sličnosti plojke lista s konjskim kopitom. Dolazi uglavnom u gustim gomilama, rijetko...
Ljuskava potajnica (Lathraea squamaria) jedna je od biljaka parazita koje susrećemo u našim listopadnim šumama, a cvate u proljeće. U flori Hrvatske, ova parazitska biljka jedini je predstavnik roda Lathraea iz porodice strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Osim imena ljuskava potajnica, postoje i drugi narodni nazivi: goropadnjača, grozničarka, ljuskara, ljuskovita grozničarka ili samo potajnica. Biljka je...
Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) još je jedna proljetnica naših šuma. Obično se pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog toga nazvan drijemovac. Proljetni drijemovac je proljetnica vlažnih šuma i livada na prostoru panonske Hrvatske te Gorskog kotara. Ovaj vjesnik proljeća se obično pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog...
Šupaljka (Corydalis cava) još je jedan proljetni ukras naših šuma. Šupaljka ili kokočica je proljetna trajnica visine do 30 cm koja izrasta iz šupljeg gomolja. Po tom obilježju je i dobila ime. Nadzemni dio stabljike je zeljast i jednogodišnji. Složeni listovi naizmjeničnog su rasporeda na stabljici kako ne bi međusobno činili zasjenu. Liske su razdijeljene,...
Visibaba (Galanthus nivalis) najpoznatija je proljetnica i prvi vjesnik proljeća. Vrlo rana i dobro poznata proljetnica iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae), koja cvate već u siječnju, čak i ranije. Višegodišnja je biljka koja raste iz lukovice. Pri dnu stabljike izlaze dva linearna lista, a pri vrhu jedan bijeli cvijet, povijen prema dolje. Cvijet je sastavljen od...
