Izmjeničnolisna žutina (Chrysosplenium alternifolium) jedna je od manje poznatih biljaka naših šuma, a počinje cvasti već u rano proljeće. Porodica kamenika (Saxifragaceae) zastupljena je u flori Hrvatske s pet rodova. Rod žutine (Chrysosplenium) zastupljen je s dvije vrste: Chrysosplenium alternifolium (izmjeničnolisna žutina) i Chrysosplenium oppositifolium (nasuprotnolisna žutina). Ova biljka je rasprostranjena gotovo listopadnim šumama Panonske...
Mali zimzelen (Vinca minor) je zimzelena, višegodišnja, puzajuća biljka rasprostranjena u mnogim listopadnim šumama u kojima ponegdje prekriva velike površine šumskog tla. Zbog ugodnog gustog zelenila što ga daju listovi i lakog oblikovanja, ljudi je rado uzgajaju u vrtovima i parkovima. Izdanak malog zimzelena ima dva tipa stabljike – puzajuću i uspravnu. Puzajuća je polegnuta...
Kopitnjak (Asarum europaeum) jedna je čestih šumskih biljaka, a dobila je ime po obliku lista. Kopitnjak je zeljasta trajnica iz porodice vučjih stopa (Aristolochiaceae) koja samoniklo raste u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Biljka je dobila naziv kopitnjak radi sličnosti plojke lista s konjskim kopitom. Dolazi uglavnom u gustim gomilama, rijetko...
Ljuskava potajnica (Lathraea squamaria) jedna je od biljaka parazita koje susrećemo u našim listopadnim šumama, a cvate u proljeće. U flori Hrvatske, ova parazitska biljka jedini je predstavnik roda Lathraea iz porodice strupnikovica ili zijevalica (Scrophulariaceae). Osim imena ljuskava potajnica, postoje i drugi narodni nazivi: goropadnjača, grozničarka, ljuskara, ljuskovita grozničarka ili samo potajnica. Biljka je...
Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) još je jedna proljetnica naših šuma. Obično se pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog toga nazvan drijemovac. Proljetni drijemovac je proljetnica vlažnih šuma i livada na prostoru panonske Hrvatske te Gorskog kotara. Ovaj vjesnik proljeća se obično pojavljuje kasnije u odnosu na visibabe pa je vjerojatno zbog...
Šupaljka (Corydalis cava) još je jedan proljetni ukras naših šuma. Šupaljka ili kokočica je proljetna trajnica visine do 30 cm koja izrasta iz šupljeg gomolja. Po tom obilježju je i dobila ime. Nadzemni dio stabljike je zeljast i jednogodišnji. Složeni listovi naizmjeničnog su rasporeda na stabljici kako ne bi međusobno činili zasjenu. Liske su razdijeljene,...
Visibaba (Galanthus nivalis) najpoznatija je proljetnica i prvi vjesnik proljeća. Vrlo rana i dobro poznata proljetnica iz porodice sunovratki (Amaryllidaceae), koja cvate već u siječnju, čak i ranije. Višegodišnja je biljka koja raste iz lukovice. Pri dnu stabljike izlaze dva linearna lista, a pri vrhu jedan bijeli cvijet, povijen prema dolje. Cvijet je sastavljen od...
Bijela šumarica (Anemone nemorosa) i žuta šumarica (Anemone ranunculoides) tipične su rane proljetnica naših šuma. Rod Anemone broji oko 120 vrsta, a u Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Bijela i žuta šumarica najzastupljeniji su predstavnici tog roda. Samoniklo rastu u hrastovim i bukovim šumama cijelog kontinentalnog područja, uključujući iu Učku te Velebit s Likom....
Bijela vrba (Salix alba) najčešća vrsta je uz naše nizinske rijeke i jezera, pogotovo najniža i poplavna područja. Može preživjeti tjednima u poplavnoj vodi. Bijela tvori prostrane šume u Podravini i Podunavlju, no nalazimo je uz rijeke, potoke i jezera, uz rubove poplavnih područja, od nizina do pretplaninskog područja 1000 m nadmorske visine. Rasprostranjena je...
Prašume su posebne šume. Za razliku od većine naših šuma, prašume nisu nikad bile sječene. Drugim riječima, ove šume su potpuno prirodne. Stara stabla kad umru padaju na zemlju i tu se pomalo raspadaju. Od njih nastaje humus, odnosno tlo koje je jako važno za ostale biljke i životinje. U mrtvim stablima preživljavaju mnogi kukci,...
