Dom usred zapjenjenih brzaka planinskih rječica i potoka nalazi vodenkos (Cinclus cinclus). U niskom energičnom letu kriči i dolijeće na kamen usred brzaka te maše repom gore-dolje. Podsjeća staturom na običnog kosa, ali mu je glava smećkasta s bijelim grlom i prsima. Živi u Europi i Aziji, a u Hrvatskoj ga nalazimo u Gorskome kotaru, Lici,...
Nečujni je noćni lovac planinskih šuma sova jastrebača (Strix uralensis) To je velika sova, s rasponom krila 124 – 134 cm. Slična je šumskoj sovi, ali veća. Kao i sve sove, bojom je prilagođena okolišu. Sivosmeđa je s tamnijim, uzdužnim prugama, posebno na leđima i krilima. Kako živi u planinskim šumama s mnogo snijega, svijetlije...
Promatranje ptica vrlo je popularna aktivnost u svijetu, a sve se više razvija u Hrvatskoj. Promatranje ptica u svijetu je razvijen vid turizma. Kada se zna da samo u Velikoj Britaniji ima preko milijun registriranih promatrača ptica, onda se zna da je potencijal veliki. Tu su još i tisuće Nijemaca, Nizozemaca i ostalih. Neki od...
Riječni sprudovi u lipnju ožive od crnobijelih, elegantnih ptica – crvenokljna čigra (Sterna hirundo) na gniježđenju. Na nebu ove ptice bliješte bijelom bojom, ali se iz blizine vidi da je s gornje strane svijetlo srebrnkasta. Završeci su primarnih letnih pera crni, a rep je bijel i u letu širok. Na glavi ima prepoznatljivu crnu “kapu”,...
Kad se u proljeće najprije čuje lepet krila, a potom i “kukurikanje”, znamo da je u blizini fazan (Phasianus colchicus) . Ova velika i šarena vrsta nije autohtona za Hrvatsku, ali je u Europi postala sveprisutna još od Rimljana. Mužjaka fazana lako je raspoznati. To je velika ptica, dugačka do 90 cm (bez repa) i...
Čvorak (Sturnus vulgaris) je na glasu kao kradljivac grožđa i voća: Ove crne ptice često znaju izvoditi letačke spektakle na nebu, a u proljeće odjekuje njihva ljubavna pjesma. Čvorci su ptice veličine kosa, ali manje izdužena tijela. Crne su boje sa zelenim do purpurnim sjajem, ali prošaranim svijetlim točkama. U proljeće se mužjaci čvorka okite...
Struganje i kuckanje, a u proljeće bubnjanje visoko u krošnji vrbe odaju pticu veliki djetlić (Dendrocopos major). To je naša najčešća vrsta djetlića. Ima crna leđa, uočljivu bijelu plohu na krilima i crveni podrepak. Glava je crnobijela, a mužjak se razlikuje od ženke crvenim zatiljkom. Let mu je izrazito valovit, s povremenim zamasima i skupljenim...
Vodomara (Alcedo atthis) najčešće vidimo u niskom letu, uz površinu vode ili uz obalu. Tek ako imamo sreće, sletjet će na obližnju granu i pokazati se u svom sjaju. Tad se vidi njegovo raskošno perje. Gornji je dio tijela plavkast, a ovisno o kutu gledanja može biti od tamnoplavozelene do zelenoplave s još dodatnom svjetlucavom,...
Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) stalno je na oprezu dok se provlači krškim kamenjarom i travom. Ova atraktivna ptica iz skupine poljskih kokoški često je na nišanu lovaca. Tijelo joj je okruglasto, mase do 600 g. Leđa su joj svijetlosmeđa, prsa siva, a trbuh je žućkast s nepravilnim crnim šarama. Vrhovi su krila tamni, a podrepna...
Kljun u žličarke (Platalea leucordia) proširen je poput žlice. Otud joj i ime žličarka. Ostatak tijela mogao bi se zamijeniti za bijelu čaplju – zbijeno tijelo s dugim nogama i vratom. U letu doduše nema svijen vrat kao čaplje. Perje joj je posve bijelo, a u doba gniježđenja dobiva na prsima žućkastu mrlju i čuperak perja...
