Guske su nam poznate iz seoskih dvorišta, ali većina ovih domaćih ptica nekad je davno pripitomljena od divlje guske. To su velike ptice, raspona krila 150 – 160 centimetara, a teže do pet kilograma. Sivog su perja, jakog, dugačkog vrata, narančastoga kljuna i svijetlocrvenih nogu. Najčešće su vezane za vodena staništa središnjeg i sjevernog dijela...
Gorska pastirica (Motacilla cinerea) je plašljiva ptica gorskih rijeka i potoka, karakteristična je po neprestanu dizanju repa. To je vitka ptica vrlo dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Trbuh joj je svijetložut, leđa siva, a razlikuje se od drugih pastirica po bijeloj očnoj prugi. Za gniježđenja mužjak dobiva crno grlo. Često se može zamijeniti s prilično...
Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima. Zelena glava mužjaka, metaličnog sjaja obrubljena na vratu bijelom ogrlicom, prepoznatljiva je izdaleka. Prsa su smeđa, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Gornja je strana krila tamnosiva, s velikom plavom...
Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) teški je bombarder među pticama i naš jedini strvinar. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) velika je ptica – raspon mu krila doseže 240 – 280 cm te može težiti gotovo 13 kilograma. Široka krila u letu djeluju pravokutno, rep je kratak, a glava je mala u usporedbi s krilima. Na vratu i...
Siva čaplja (Ardea cinerea) jedna je od najvećih i najčešćih ptica močvarica. Siva čaplja je najveća od svih čaplji s rasponom krila od 175 do 195 cm te masom 1 – 2 kg. Hoda na dugačkim, žutim nogama. Vrat joj je dugačak, a u letu savijen. Žućkasti joj je kljun dugačak i šiljast. Perje joj je...
Dom usred zapjenjenih brzaka planinskih rječica i potoka nalazi vodenkos (Cinclus cinclus). U niskom energičnom letu kriči i dolijeće na kamen usred brzaka te maše repom gore-dolje. Podsjeća staturom na običnog kosa, ali mu je glava smećkasta s bijelim grlom i prsima. Živi u Europi i Aziji, a u Hrvatskoj ga nalazimo u Gorskome kotaru, Lici,...
Nečujni je noćni lovac planinskih šuma sova jastrebača (Strix uralensis) To je velika sova, s rasponom krila 124 – 134 cm. Slična je šumskoj sovi, ali veća. Kao i sve sove, bojom je prilagođena okolišu. Sivosmeđa je s tamnijim, uzdužnim prugama, posebno na leđima i krilima. Kako živi u planinskim šumama s mnogo snijega, svijetlije...
Promatranje ptica vrlo je popularna aktivnost u svijetu, a sve se više razvija u Hrvatskoj. Promatranje ptica u svijetu je razvijen vid turizma. Kada se zna da samo u Velikoj Britaniji ima preko milijun registriranih promatrača ptica, onda se zna da je potencijal veliki. Tu su još i tisuće Nijemaca, Nizozemaca i ostalih. Neki od...
