Mali vranac (Microcarbo pygmeus), čest na mediteranskim močvarama, najmanji je od triju vrsta vranaca u Hrvatskoj. Za razliku od velikog vranca, kljun i vrat u malog je relativno kratak, glava više okruglasta, a rep dugačak. Veličine je divlje patke. Perje mu je crnosmeđe, a glava i vrat kestenjastosmeđi za gniježđenja; inače je vrat bjelkast. U...
Karakteristična za dalmatinski krš, oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) dolazi od morske obale pa do dalmatinskih planina. Oštroglavu guštericu prepoznajemo po sivkastoj boji s plavkastim ili zelenkastim sjajem, a cijela joj koža ima mrežast uzorak. Trbuh joj je plav, a rep ima poprečne plave i crne pruge. Neke populacije na planinama i otocima mogu biti gotovo...
Riječni je rak (Astacus astacus) čest stanar naših potoka i jezera crnomorskog slijeva. U Hrvatskoj živi četiri vrste autohtonih slatkovodnih rakova. Nalazimo ga po ilovastom i šljunkovitom dnu hladnuh jezera i vodotokova, najčešće uz obalu s vodenom vegetacijom. Riječni je rak živi samo u čistim, nezagađenim vodama, pa je dobar pokazatelj “zdravlja” naših rijeka i...
Kaukal, odnosno veliki zovoj (Calonectris diomedea) je kao i ostale cjevonosnice, ptica pučine. Gnijezdi se na izoliranim pučinskim otocima, a veći dio života provode nad morem. Kaukal je neslužbeni naziv za velikog zovoja, pticu koju ribari znaju kao nesretnu žrtvu ribolovnih alata (parangali i mreže). Onomatopejski naziv kaukal je upotrebi među lokalnim stanovništvom otoka te...
Na rijeci je uz obalu gužva. Kao pravi klizači na ledu, na desetke vitkih kukaca kopnica kopnica (Aquarium paludum) klizi elegantno površinom vode. Razlika je samo u tome što imaju šest nogu umjesto dviju i nemaju klizaljke. Umjesto toga su im noge i tijelo prekriveni sitnim dlačicama koje odbijaju vodu. Na četvornome milimetru imaju nekoliko tisuća...
Blavor je čest uz našu obalu. Često vidimo ove beznoge guštere oko naših domova, a podsjećaju na zmije.
Sa 35 vrsta šišmiši (Chiroptera) su najbrojnija skupina sisavaca u Hrvatskoj, a špilje su njihovo važno stanište. Ovi leteći noćni sisavci oduvijek su fascinirali ljude, ali o njima postoje i mnoge predrasude. Stanovnici su većih špilja u Hrvatskoj dugonogi šišmiš i dugokrili pršnjak koji špilje napuštaju jedino za lova i tijekom migracija. Dugokrili pršnjaci često stvaraju velike...
Upoznaj soma – najveću slatkovodnu ribu Europe! Saznaj gdje živi, čime se hrani i zašto je pravi izazov za ribolovce.
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) teški je bombarder među pticama i naš jedini strvinar. Bjeloglavi sup (Gyps fulvus) velika je ptica – raspon mu krila doseže 240 – 280 cm te može težiti gotovo 13 kilograma. Široka krila u letu djeluju pravokutno, rep je kratak, a glava je mala u usporedbi s krilima. Na vratu i...
Siva čaplja (Ardea cinerea) vitka je i graciozna ptica naših rijeka, močvara i jezera, poznata po sporom letu i nepogrešivom lovu na ribu.
