Čičoka (Helianthus tuberosus) vrlo je interesantna biljna vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike. Nalazimo je uz oranice i putove, na plodnim i vlažnim zemljištima gdje raste u gustim skupinama. To je višegodišnja biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Biljka kod nas ima više naziva: jeruzalemska artičoka, divlji krumpir, zemljina kruška itd. Podzemni dio biljke sastoji se od...
Kategorija: FLORA I FAUNA
Ćuk – noćni pjevač
Ćuk (Otus scops) je mala vrsta sove kojeg najbolje znamo po njegovom glasanju. Ćuk pripada najbrojnijem rodu sova (rod Otus) koji sadrži 33 vrste. Uglavnom su to manje sove, a takav je i ćuk (Otus scops). Raspon krila mu je 55 – 60 cm, a teži oko 90 grama, a vidno je sitniji od sivog...
Ušara – najveća europska sova
Foto: Walter Baxter Stanarica krša, sova ušara je najveća europska sova. S dužinom tijela oko 70 cm, rasponom krila 160 – 190 cm, a težinom od 2-4 kg, ušara je najveća europska sova. Na glavi su joj istaknuti pernati čuperci nalik ušima, i od tuda joj i ime – ušara. Posebno ih izduži kad se...
Sove – bešumni noćni lovci
Sove su noćni lovci naših šuma, ali i ljudskih naselja. Ove ptice su fascinantne po svojim mnogim odlikama, a ljudi ih poistovjećuju s mudrošću. Sove su česte ptice, no zbog noćnog stila života teško ih vidimo. Žive najčešće u šumama, manje otvorenim područjima te naseljima. Često samo u sumrak znamo naletjeti na bešumnu siluetu ptice...
Saproksilni kornjaši – kukci ljubitelji starog drva
Saproksilni kornjaši su kukci koji su vezani uz živo, ali i mrtvo ili umiruće stablo. Uključeni su u procese raspadanja drvne mase i ovisni o tom procesu te kao takvi imaju glavnu ulogu u razgradnji i recikliranju hranjivih tvari u prirodi. Sama riječ saproksilan označava organizam koji živi u trulom drvu: grčki sapro = trulo,...
Obični barnjak – vodeni puž
Obični barnjak (Lymnaea stagnalis) slatkovodni je puž koji nastanjuje sporotekuće ili stajaće vode muljevitog, pjeskovitog ili šljunkovitog dna, poput bara, rubova jezera, kanala ili rijeka. Kućica dužine do 6 cm uska je i zašiljena. S trbušne strane izlazi stopalo, kojim se puž kreće. Oči su smještene na osnovici dvaju plosnatih, trokutastih ticala (tentakula), na kojima...
Kalifornijska pastrva – strana vrsta u našim vodama
Kalifornijska pastrva (Salmo gairdneri irideus) strana je vrsta pastrve koju nalazimo u našim vodama. Ova je vrsta slatkovodne ribe prenesena iz Amerike u Europu zbog bržeg rasta u odnosu na europske vrste pastrva, primjerice potočne pastrve. Sustavno poribljavanje je trajalo jako dugo, od 1893. do 1935. godine. Bila je velika potražnja za mlađi kalifornijske pastrve...
Sremza (Prunus padus)
Sremza (Prunus padus) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U Međimurju je sremza poznatija pod nazivom črenslo. To je grm ili drvo zaobljene krošnje visine do 15 m. Samoniklo raste na rubovima šuma ili u svijetlim šumama u kojima dominiraju hrast lužnjak, vrba ili topola. Posebno preferira vlažne terene. Zbog plodova i lijepog...
Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica)
Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica) želatinozna je nejestiva gljiva iz skupine stapčarki. Mlade steljke (tijelo gljive) imaju na sebi mekane režnjeve. Naraste 5-6 cm i žute je do narančaste boje koja starenjem steljke blijedi. Boju joj daje pigment β-karoten. Nedostakom vlage steljka se suši i postaje tvrda. Bazidije na vanjskom dijelu steljke imaju četiri poprečne pregrade....
Istočnjačka kozja brada
Istočnjačka kozja brada (Tragopogon pratensis L. ssp. orientalis) dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice glavočika jezičnjača (Cichoriaceae). Samoniklo raste po vlažnim i suhim livadama te uz nasipe, potoke i putove. Na našim prostorima, iako rijetko, pojavljuje se još jedna podvrsta – Tragopogon pratensis L. ssp pratensis. Podvrste se mogu međusobno razmnožavati. Kozja brada ima dobro...