Smreka (Picea abies) je poznata vrsta crnogorice, a kod nas rjeđe dolazi u planinama od slične joj vrste jele. Smreka je vrsta ekstremnih, hladnijih staništa. Smreka je crnogorično drvo visine i do 50 metara, sa gustom piramidalnom krošnjom. Deblo joj je vitko i ravno, promjera do metra. Grane su pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene....
Zimska preslica (Equisetum hyemale) nastanjuje vlažne šume i livade. Zeljasta je biljka šupljih i člankovitih stabljika koje mogu narasti i do 1 m. Zimska preslica se uspjela očuvati nepromjenjena još od trijasa – doba kad su Zemljom dominirali veliki gmazovi dinosauri. Na vrhu stabljike su smješteni strobilusi u kojima nastaju spore koje se rasprostranjuju vjetrom...
Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) jedna je od naših rijetkih biljaka mesožderki, a ime joj potječe od sitnih prozirnih kapljica s kojima lovi plijen. Okruglolisna rosika je biljka mesožderka koja lovi kukce da bi nadoknadila dio hranjivih tvari u siromašnom tlu cretova. To je višegodišnja zeljasta biljka, naraste svega 5 – 12 cm . Korijenje je...
Šumska pužarka (Isopyrum thalictroides) jedna je od proljetnica naših brdskih šuma. Šumska pužarka je vrsta iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Rod Isopyrum je u flori Hrvatske zastupljen samo s jednom vrstom – šumskom pužarkom. Raste u šumama i na travnjacima u brdskim i planinskim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Podsjeća izgledom na bijelu...
Trska (Phragmites australis) jedna je od najčešćih biljaka uz stajaće i sporotekuće vode. Ova je biljka izuzetno važna i kao stanište mnogim životinjama.
Šumski cecelj (Oxalis acetosella) jedna je od proljetnica naših šuma. Šumski cecelj višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kiselica (Oxalidaceae). Neka od narodnih imena za ovu biljku su i kiseli cecelj, kiselica, kisela djetelina, zečja soca itd. Samoniklo raste u listopadnim šumama bogatima humusom. Ova vrsta je rasprostranjena u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara,...
Nijedna močvarna biljka ne privlači toliko pažnje kao bijeli lopoč (Nymphaea alba). On je ujedno i romantični simbol močvara, a sadrži i sedativna te (an)afrodizijačka svojstva. Lopoč je dio vodene vegetacije, biljaka koje su usko vezane uz vodu, poput primjerice trske. Lopoč spada u plutajuće ukorjenjene biljke. Njihovi listovi i cvjetovi plutaju na površini vode,...
Velika mišjakinja (Stellaria holostea) proljetnica je naših šuma. Velika mišjakinja zeljasta je višegodišnja biljka iz porodice karanfila (Caryophyllaceae). U flori Hrvatske rod Stellaria zastupljen je sa sedam vrsta. Jedna od tih vrsta je i velika mišjakinja, koja raste na šumskim čistinama, livadama, na rubovima šuma, u živicama, uz putove te općenito na zapuštenim mjestima. Velika...
Četverolisni petrov križ ili vranino oko (Paris quadrifolia) jedna je od biljaka proljetnica Hrvatske. Četverolisni petrov križ ili vranino oko (Paris quadrifolia L.) zeljasta je trajnica iz porodice Melanthiaceae. Biljka je rasprostranjena po čitavoj Europi i dijelovima Azije. Raste u skupinama na sjenovitim i polusjenovitim područjima, na vlažnim i hranjivim, humusom bogatim tlima. Nalazimo je...
Izmjeničnolisna žutina (Chrysosplenium alternifolium) jedna je od manje poznatih biljaka naših šuma, a počinje cvasti već u rano proljeće. Porodica kamenika (Saxifragaceae) zastupljena je u flori Hrvatske s pet rodova. Rod žutine (Chrysosplenium) zastupljen je s dvije vrste: Chrysosplenium alternifolium (izmjeničnolisna žutina) i Chrysosplenium oppositifolium (nasuprotnolisna žutina). Ova biljka je rasprostranjena gotovo listopadnim šumama Panonske...
