Mediteranska meduza izgleda egzotično poput plutajućeg jajeta, ali nije opasna za kupače. Štoviše, ova meduza simbol je čistog i zdravog mora.
Ljudi se često boje meduza, zamišljajući ih kao opasne morske stvorenja čiji dodir uzrokuje neugodne opekline. No, mediteranska meduza (Cotylorhiza tuberculata) razbija taj mit. Njezina osebujna pojava – poput plutajućeg jajeta sa žutim središtem i prozirnim rubovima – čini je jednom od najneobičnijih pojava Jadrana. Za razliku od svojih opasnijih rođakinja, ova meduza nije opasna za ljude, a njezina prisutnost u moru često znači i jedno: voda je čista i zdrava.
Saznajte više o meduzama Jadranskog mora
Kako izgleda mediteranska meduza?
To je naša velika meduza koja dosegne 35 cm u promjeru, iako je obično manja. Ujedno je to i najveća meduza u Jadranskom moru. Spada u skupinu žarnjaka, odnosno skifomeduza. Među najstarijim su životinjama na planetu, a pojavile su se u morima prije više od 600 000 milijuna godina. Meduza ima nekoliko tisuća vrsta, a stotinjak ih se smatra opasnima za ljude. Kao i ostale, smeđa je meduza građena od želatinoznog tkiva u kojem je voda od 94 do 98%. Zato i ne tonu. Anatomija je jednostavna, s jednim otvorom probavila te mrežastim živčanim sustavom.
Mediteransku meduzu neki zovu i smeđom meduzom te “jaje na oko”. Središnji je smećkasti dio izbočen, okružen žućkastosmeđim, ravnim obodom. S donje je strane osam držaka na kojima je vijenac lovki različitih dužina. Vrhovi su plavoljubičasti od simbiotskih alga. Lovke pomoću žarnih stanica omamljuju zooplankton. Dodirne li se, žarna čahura pukne i pod pritiskom od 150 bara izbacuje žarnu nit koja na svom završetku u obliku harpuna probija tkivo žrtve. Tako prenosi otrov iz žarne stanice. Ovo je jedna od najbržih poznatih reakcija u cijelome životinjskom svijetu. Iako velik organizam, smeđa meduza, nasreću, za ljude nije opasna, a njezin dodir može uzrokovati samo blago peckanje.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gdje živi i kako se kreće mediteranska meduza
Za razliku od većine meduza koje su u potpunosti prepuštene vjetru i morskim strujama, mediteranska meduza pokazuje iznenađujuću pokretljivost. Dok se druge vrste samo pasivno nošene valovima, ova se meduza može aktivno kretati te je dio pelagijala. To čini izduživanjem i skraćivanjem tijela, nalik na polagane kontrakcije, čime postiže usmjereno kretanje.
Njezin pokret ima prepoznatljiv ritam: prvo se kreće koso prema gore, a zatim se opušta i pušta da lagano tone natrag prema dolje, poput morskog balona koji pulsira u plavetnilu.
Stanište joj je otvorena voda blizu obale, gdje se često okuplja u većem broju. Takva se koncentracija ponajprije povezuje s razmnožavanjem, pa je ljeti i početkom jeseni u Jadranu možemo vidjeti češće nego u drugim razdobljima godine.
Razmnožavanje mediteranska meduze
Mediteranska meduza pripada vrstama odvojenih spolova, no razlike između mužjaka i ženki nisu vidljive izvana. Razmnožavanje je složen proces koji uključuje i spolnu i nespolnu fazu.
U tijelu ženke dolazi do oplodnje jajašaca, a mlade ličinke rastu zaštićene unutar njezinih tjelesnih nabora. Kada dovoljno sazru, ženka ih pušta u otvoreno more, gdje započinje nova faza njihova životnog ciklusa.
Mlade ličinke zatim tonu prema morskom dnu i tu se pričvršćuju, razvijajući se u polipe. U ovoj fazi meduza se ne razmnožava spolno, već nespolno – polipi stvaraju sitne klonove, odvajaju ih i otpuštaju u more. Ti mali organizmi postupno rastu i razvijaju se u odrasle meduze.
Cijeli ciklus ima sezonski karakter: u proljeće dolazi do nastanka novih jedinki, dok se tijekom ljeta i rane jeseni razvija i najveća populacija odraslih meduza. Zbog toga je upravo u to doba godine u Jadranu možemo najčešće susresti u velikim nakupinama.
✨ Zanimljivosti
- Zbog svog izgleda, često je zovu “prženo jaje” ili “morsko jaje”.
- Iako izgleda egzotično, potpuno je bezopasna za ljude – čak i kad bi došlo do dodira, nema opasnosti od opeklina.
- Na njezinim pipcima često žive mali rakovi i ribe koji se skrivaju od grabežljivaca i hrane ostacima koje ona hvata.
- Hrani se planktonom, sitnim organizmima i algama, a u njezinim tkivima žive i simbiotske alge koje joj daju energiju kroz fotosintezu.
- Najčešće se pojavljuje u kasno ljeto i ranu jesen, kada se more dovoljno zagrije i pruži uvjete za razmnožavanje.
- Smatra se pokazateljem čistoće mora – gdje ih ima puno, more je obično bistro i zdravo.
O autoru
