Šupaljka (Corydalis cava) još je jedan proljetni ukras naših šuma.
Šupaljka ili kokočica je proljetna trajnica visine do 30 cm koja izrasta iz šupljeg gomolja. Po tom obilježju je i dobila ime. Nadzemni dio stabljike je zeljast i jednogodišnji. Složeni listovi naizmjeničnog su rasporeda na stabljici kako ne bi međusobno činili zasjenu. Liske su razdijeljene, tupih vrhova. Na cvjetnoj stapki je smješten grozdasti cvat na kojem se nalazi 10 – 20 cvjetova. Vršni cvjetovi su zbijeni. Ostruga cvijeta podsjeća na kukmu kukmaste ševe, stoga latinski naziv roda Corydalis dolazi iz grčkog jezika, što u prijevodu znači kukmasta ševa.
Cvjetovi su dvospolni. Unutrašnji listovi krunice su malo međusobno srasli, a prašnici (ima ih 4) se grupiraju na neobičan način, tako da se dva nasuprotna rascjepe po dužini i svaka polovina sraste s drugim kompletnim prašnikom. U cvijetu se nalaze dva tučka. Boja cvjetova šupaljke može biti crvenkasto-ružičasta do ljubičasta ili bijelo-žućkasta. Plod je tobolac sa sjemenkama koje raznose mravi. Listovima ove biljke hrane se ličinke nekih vrsta leptira.
Biljka tijekom vegetacijske sezone u podzemnu stabljiku (gomolj) skladišti škrob kao pričuvnu tvar. Kratko cvate u proljeće, od veljače do travnja i oprašuje se pomoću kukaca. U vrijeme cvatnje ubrzano koristi uskladištenu hranu, nakon čega nadzemni dio biljke nestaje. Zimu preživljava u obliku podzemne stabljike. Zbog obilja hranjivih sastojaka, podzemne stabljike rado napadaju različiti biljni patogeni poput bakterija i gljivica tijekom zime. Gomolji stvaraju obrambene bjelančevine i u kombinaciji s alkaloidima sprječavaju prodor patogenih mikroorganizama.
Šupaljku nalazimo na hranjivim tlima, najčešće u svijetlim listopadnim šumama, krčevinama i sl. Kod nas u Međimurju nalazimo je u gotovo svakom šumarku. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena, ali i zaštićena vrsta.
I gomolju i nadzemnim dijelovima biljke, koji se koriste u narodnoj medicini, utvrđena su brojna ljekovita svojstva, ali oni sadrže i neke otrovne tvari, pa pripravci od šupaljke već i u umjerenim dozama mogu izazivati smetnje u organizmu. Alkaloid bulbokalpin u odgovarajućim dozama se koristio za ublažavanje tegoba u osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti. Odgovarajući proteini izolirani iz šupaljke djeluju povoljno u liječenju karcinoma vrata maternice. Ekstrakt iz listova je u nekih naroda vrlo cijenjen (Kina, Danska, Švedska). Koristi se za sniženje krvog tlaka ta za bolje pamćenje. Osim navedenih ljekovitih svojstava, određene tvari izolirane iz vrsta roda Corydalis izazivaju halucinogeno djelovanje u ljudi i životinja. Ne može se sa sigurnošću tvrditi da je šupaljka posve sigurna za upotrebu.
Tekst: Mišo Rašan, fotografije: Luka Hercigonja
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
