Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Velika bijela čaplja – elegancija u bijelom

Velika bijela čaplja, Ardea albaVelika bijela čaplja (Ardea alba) jedna je od najčeščih čaplji u Hrvatskoj. Velika, elegantna, potpuno bijela čaplja koju u našim krajevima češće opažamo zimi nego ljeti.

Visoka je oko 100 cm, s rasponom krila do 170 cm. Zanimljiv je podatak da ova velika ptica teži svega nešto više od 1 kg (700 – 1500 g)! Koža lica je zelenkasta, a kljun žut (izvan sezone gniježđenja) ili crnkast sa žutom osnovom (za vrijeme gniježđenja, kada čaplju krasi i dugačko svadbeno perje). Noge i stopala su tamni. Let je spor, a vrat za vrijeme leta uvučen. Mužjaci su nešto veći od ženki, no spolove je jako teško razlikovati. Od naizgled sličnih vrsta kod nas je prisutna i mala bijela čaplja (Egretta garzetta), koja se od velike bijele čaplje razlikuje veličinom, potpuno crnim kljunom i upadljivo žutim stopalima.

Velika bijela čaplja gnijezdi se u manjim kolonijama, od travnja do srpnja (najčešće u svibnju) i to na većim močvarama, rijekama i jezerima čije su obale obrasle vegetacijom. Kolonije mogu biti istovrsne ili u sastavu drugih mješovitih kolonija (npr. s drugim čapljama). Gnijezdo, široko oko 1 m, gradi u prostranim tršćacima ili na niskom drveću i grmlju. Ženka polaže najčešće 3-5 jaja na kojima oko 25 dana sjede oba roditelja i oba se brinu za mlade čučavce. Među mladima je zabilježen visok stupanj agresije starijih ptića prema najmlađem, pri čemu najmlađi često smrtno strada. Nakon 20 dana mladi počinju izlaziti iz gnijezda i zadržavati se u njegovoj blizini, a gnijezdo napuštaju za 42 – 60 dana. Često obitelji ostaju zajedno i nakon što mladi postanu sposobni za let, obično sve do jesenje selidbe. Velika bijela čaplja druževna je tokom cijele godine.

Velika bijela čaplja, Ardea alba

Hrani se ribom, vodozemcima (žabama), malim sisavcima, manjim pticama, gmazovima i kukcima. Hranu nalazi uz rijeke, riječne rukavcima, u močvarama, kanalima itd. Opaziti ćemo je i u poljima i na travnjacimagdje lovi glodavce, osobito u zimskim mjesecima. Dok lovi, stoji nepomično i čeka da joj se plijen sam približi, ili mu se, sporo gacajući po plićaku, sama primiče i hvata ga kljunom. Plijen guta cijeli. Hrani se sama ili u jatima, najčešće rano ujutro ili predvečer, iako je aktivna tokom čitavog dana.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Velika bijela čaplja na globalnoj je razini vrlo uspješna i široko rasprostranjena vrsta koju nalazimo na gotovo svim kontinentima. Međutim, u Hrvatskoj je ona uvrštena u Crvenu knjigu ptica Hrvatske i zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Prema podacima iz 2013. godine, gnijezdeća populacija procijenjena je na 115 – 180 parova za cijelu Hrvatsku i ugrožena je (EN) na nacionalnoj razini (s trendom porasta populacije), dok je broj zimujućih jedinki procijenjen na oko 2000. Dio njih opažamo kasno ujesen i zimi uz obale međimurskih rijeka i na drugim vodenim staništima, kada je moguće vidjeti jata od 300 i više jedinki.

U videozapisu koji slijedi zabilježeno je zimujuće jato velikih bijelih čaplji kako rano ujutro lovi ribu i hrani se na rijeci Dravi, blizu naselja Otok:

Sredinom 20. stoljeća velike bijele čaplje bile su istrijebljene u većem dijelu Europe, no od 90-ih godina 20. stoljeća populacija se počela oporavljati. Krivolov na veliku bijelu čaplju u velikoj je mjeri smanjen, no i dalje je prisutan. Danas je velika bijela čaplja najviše ugrožena nestajanjem močvarnih i ostalih vlažnih staništa zbog regulacije rijeka i izgradnje hidroelektrana, uništavanjem priobalnog raslinja, paljenjem tršćaka i onečišćenjem voda. Negativni antropogeni utjecaji smanjuju kvalitetu preostalih staništa i onemogućuju gniježđenje čaplji, kao i drugih vrsta ptica.

 

Tekst i fotogafije: Luka Hercigonja

Luka Hercigonja je biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenisima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.